Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

bukmarker

Knjižara Delfi u Vršcu nosi ime velikog pesnika Vaska Pope

Nakon imenovanja knjižare Delfi u Vasinoj ulici, koja nosi ime velikog srpskog pisca Miloša Crnjanskog, i knjižare u Ulici Stanoja Glavaša 1, koja nosi ime srpskog slikara, književnika i novinara Mome Kapora, otišli smo do Vršca i zvanično imenovali novu knjižaru u ovom gradu.
Knjižara Delfi u Vršcu nosi ime velikog pesnika Vaska Pope - slika 1
Knjižara Delfi u Vršcu (Trg Svetog Teodora Vršačkog 5) u petak, 22. aprila ponela je ime akademika i najpoznatijeg srpskog pesnika Vaska Pope.

Na svečanosti imenovanja knjižare „Vasko Popa“ govorili su Dragoljub Đorđević, čuvar baštine Vaska Pope, Dušan Belča, pisac, i Tomislav Suhecki, slikar. Specijalni gosti po želji Vrščana bili su Lagunini autori Vanja Bulić i Kristina Kovač, koji su se družili sa svojim čitaocima i potpisivali knjige.

Svi gosti složili su se u oceni da je Vasko Popa, kao veliki pesnik, ostavio neizbrisiv trag u srpskoj kulturi i posebno u rodnom kraju odakle je potekao. Podsetili smo se i čuvenih pesama Vaska Pope koje je pročitao Vanja Bulić.

Vasko Popa je rođen 29. juna 1922. u Grebencu kod Vršca. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Vršcu. Posle toga upisao se na Filozofski fakultet u Beogradu. Studije nastavlja u Bukureštu i Beču. Za vreme Drugog svetskog rata bio je zatvoren u nemačkom koncentracionom logoru u Zrenjaninu. Nakon završetka rata diplomirao je na romanskoj grupi Filozofskog fakulteta u Beogradu, 1949. godine. Prve pesme objavljuje u listovima Književne novine i Borba. Njegova prva zbirka pesama „Kora“ (1953) uz „87 pesama“ Miodraga Pavlovića smatra se početkom srpske posleratne moderne poezije. Slaganjem usmenog nasleđa, igara i zagonetki, Popa je stvorio poseban pesnički jezik moderne srpske poezije. Vasko Popa je jedan od najprevođenijih jugoslovenskih pesnika, a i sam je prevodio sa francuskog jezika.

Svi posetioci dobili su o poklon uz svaku kupovinu renomiranih kompanija iShe, Nestea, Golden Rose, Ziaja, Lomax i poslastičarnice Đorđević.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Vanja Bulić

Vanja Bulić

Vanja Bulić (1947) čitav radni vek je proveo kao novinar u pisanim i elektronskim medijima. Za televiziju je uradio više od četiri hiljade emisija različitih žanrova, a pisao je za gotovo sve prestižne listove nekadašnje Jugoslavije. Bio je glavni urednik časopisa ITD, Zum, Praktična žena, pomoćnik glavnog urednika časopisa Duga, glavni urednik satelitskog programa TV BK, urednik zabavnog programa TV BK i TV Happy. Dobitnik je više novinarskih nagrada za pisano novinarstvo i gotovo svih priznanja koja se dodeljuju za posao voditelja na televiziji. Radio je dokumentarne filmove (Državni radnik, Crveni barjak Filipa Filipovića), scenarista je četiri TV serije (Jugovići – RTS, Javlja mi se iz dubine duše – TV Košava, Drugo stanje – BK TV i Kafana na Balkanu – Telekom). Koscenarista je dugometražnog filma Lepa sela lepo gore i scenarista filmova Drugo stanje i Pokidan. Napisao je zbirke priča Kako sam gajio blizance (1995), Sto bisera (2009), Istorija u krevetu (2012), Muškarac u izvesnim godinama (2014), Zašto bog nema auto (2016) i Rupe u glavi (2020), i romane Tunel – lepa sela lepo gore (1996), Ratna sreća (1999), Zadah belog (2000), Vrele usne (2001), Parada strasti (2003), Drugo stanje (2006), Oko otoka (2009), Šole (2010), Simeonov pečat (2012), Jovanovo zaveštanje (2013), Dosije Bogorodica (2014), Devedesete (2015 – knjiga u kojoj se nalaze četiri romana objavljena devedesetih godina prošlog veka), Teslina pošiljka (2015), Šmekeri (2016), Šmekerke (2017), Viza za nebo (2017), Dušanova kletva (2018), Teodorin prsten (2019), Savin osvetnik (2020), Tata u drugom stanju (2021), Milutinov greh (2023). Priredio je dnevnik iz Haga Veselina Šljivančanina Branio sam istinu (2012), a napisao je i romansirane biografije glumaca Petra Božovića, Miše Janketića, Marka Nikolića, Lazara Ristovskog, Jelisavete Seke Sablić i pevača Ace Lukasa. Napisao je pet pozorišnih komada: Državni radnik, Rijaliti obračun, Jače smo od sudbine, Braća po Hagu i Bitanga u boji. Među nagradama dobijenim za spisateljski rad izdvajaju se Zlatni beočug za trajni doprinos kulturi Beograda, nagrada „Radoje Domanović“ za najbolju knjigu satiričnih priča, kao i tri godišnja priznanja Redakcije za kulturu RTS Zlatni hit liber za najtraženije knjige u knjižarama i bibliotekama Srbije 2012, 2013. i 2015. godine. Otac je trojice sinova, imao je rok sastav, strastveni je igrač preferansa i još uvek igra odbojku. Član je Udruženja novinara Srbije i Udruženja književnika Srbije.

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com