Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

bukmarker

Knjiga „Preko praga“ promovisana u Hramu Svetog Save

Uz prisustvo brojnih ličnosti iz javnog i kulturnog života Srbije i regiona 29. maja je u kripti Hrama Svetog Save u Beogradu održana promocija zbirke priča episkopa zahumsko-hercegovačkog i primorskog Grigorija pod nazivom „Preko praga“, koja govori o sudbinama ljudi krajem 20. veka u Hercegovini.
Knjiga „Preko praga“ promovisana u Hramu Svetog Save - slika 1
U ambijentu Svetosavskog hrama na Vračaru publika je imala priliku da čuje osvrte akademika i profesora Ljubomira Simovića, vladike budimljansko-nikšićkog Joanikija, magistra književnosti Danijele Jelić i samog autora vladike Grigorija. Publici se na početku obratio direktor Lagune Dejan Papić, pozdravio prisutne i zahvalio na velikoj posećenosti ove promocije. „Izuzetne knjige kao što je ova treba da stignu do što većeg broja čitalaca, a mi ćemo učiniti sve da tako i bude, jer mi se čini da će se o ovoj knjizi tek govoriti i da će u budućnosti izazvati još mnogo pozitivnih reakcija“, zaključio je Papić.
Knjiga „Preko praga“ promovisana u Hramu Svetog Save - slika 2
Govoreći o novom naslovu hercegovačkog vladike, akademik Simović je kazao da je knjiga „Preko praga“ zapravo svedočanstvo pisca o onome što je lično video i doživeo. Pored toga, autor je u ovom delu zabeležio i dramatična svedočenja koja su mu drugi ljudi kao saputniku, prijatelju ili ispovedniku tokom godina poveravali. „Tako su se sve te priče stopile u jedinstvenu i dramatičnu sliku sudbine naroda koji živi na tlu Hercegovine. Nažalost, sudbina tog naroda ne može se napisati bez onoga što u njoj zauzima centralno mesto – rata“, dodao je Simović. On je naveo da o knjizi ne može da govori a da ne ukaže na sudbine ljudi koje su u njoj pojavljuju, te da je najvažnije saznanje do kojeg pisac u knjizi dolazi – saznanje da i u drugim narodima ima dobrih i plemenitih ljudi, a da i u sopstvenom narodu ima zlikovaca. (Ceo tekst Simovićevog govora možete pročitati ovde)
Knjiga „Preko praga“ promovisana u Hramu Svetog Save - slika 3
Vladika Joanikije je rekao da je prvi utisak koji se dobija čitajući ovu knjigu vedrina koja pleni. „Tome doprinose uspešno oslikani pejzaži vedrih boja, tonova, praćeni pojem ptica, mirisima čempresa i livada, što se sve uklapa sa atmosferom u manastiru Tvrdošu“, smatra Joanikije, i dodaje da sva vedrina, lepota, radost i svetlost koji zrače iz ove knjige samo služe da čitaoce uvedu u dublju tajnu koja iz njenih redova izvire. „Služe da nas uvedu u to da se dotaknemo ljudskih sudbina, da se s njima upoznamo, i dođemo čak i do onog vrhunskog iskustva tragičnog, ali one tragedije koja je oplemenjena verom i ljudskošću, tako da to iskustvo tragičnog zapravo još više ističe plemenitost, dobrotu, vrednost i lepotu vere“, zaključio je vladika Joanikije.
Knjiga „Preko praga“ promovisana u Hramu Svetog Save - slika 4
Autor knjige vladika Grigorije rekao je da njegova knjiga na jedan način predstavlja i njegovu težnju da se ispoštuju različitosti naroda u Hercegovini, koje su dobre i koje se ne smeju potirati. Naveo je i da je pokušao da stavi melem na rane ljudi o kojima je pisao – na njihove oči u kojima se vidi bol i na sve ono što sačinjava čoveka – dušu, duh i telo. Govoreći o svojim uzorima u književnosti, vladika je naveo Ivu Andrića, kao nedostižni obrazac kako treba pisati i Mešu Selimovića, koji je rekao da čovek može da ima samo dva razloga da piše – ambiciju i želju da se nešto ispovedi. „On sigurno nije bio od onih koji su previše ambiciozni, a ja nemam hrabrosti da kažem da nisam ambiciozan, ali imam hrabrosti da kažem da imam mnogo toga da ispovedim i da je pisanje neki oblik mog ispovedanja“, rekao je vladika Grigorije.
Knjiga „Preko praga“ promovisana u Hramu Svetog Save - slika 5
Magistar književnosti Danijela Jelić je istakla da Vladika Grigorije kad govori o sebi, govori o drugima i o nama samima, i zatim iznela svoje viđenje ove knjige i pojedinosti iz vladikine biografije.

Zbirku priča „Preko praga“ možete pronaći u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari www.delfi.rs i na sajtu www.laguna.rs.
< allowfullscreen="" frameborder="0" height="326" src="https://www.youtube.com/embed/iOhimCCGgrQ?rel=0" width="580">

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Vladika Grigorije

Vladika Grigorije

Grigorije (svetovno Mladen Durić), rođen 1967. u Varešu, episkop je Srpske pravoslavne crkve, doktor teoloških nauka i pisac. Kao srednjoškolac je 1985. iz zavičajne Planinice, s ruba srednjobosanskog industrijskog kruga, prešao u Beograd, gde je maturirao na Bogosloviji 1989, diplomirao na Pravoslavnom bogoslovnom fakultetu 1994, te na Beogradskom univerzitetu 2014. stekao doktorat tezom o relacionoj ontologiji Jovana Zizjulasa. Istaknuti je pripadnik pobunjenog studentskog naraštaja koji je u Beogradu 1992. tražio društvene promjene i protivio se ratu, kada i odlazi u manastir. Kao monah deluje s episkopom zahumsko-hercegovačkim i primorskim Atanasijem, uglavnom u manastiru Tvrdoš, gde je iguman pa arhimandrit, i gde pomaže u čuvanju i održanju zajednice zahvaćene ratom. Vladika Atanasije predlaže ga za svog naslednika, te je 1999. uveden u episkopski tron, s kojeg 2018. prelazi za episkopa dizeldolfskog i sve Nemačke. Na osnovu odluka majskog Sabora 2024. o novim titulama srpskih arhijereja dobio je zvanje arhiepiskopa diseldorfsko-berlinskog i mitropolita nemačkog. Celina njegova duhovnog, arhipastirskog, stručnog i javnog rada povezana je snažnom upućenošću na kulturu razumevanja i dijaloga, razumljive i održive vrednosti života pojedinca i zajednice, čime je stekao poverenje i glas istaknute figure čije se poruke uzimaju u obzir i preko granice tradicije iz koje nastupa i u kojoj je ukorenjen. U nizu pojedinačnih stručnih i publicističkih prinosa, medijske dostupnosti i knjiga, izdvaja se nekoliko naslova od književnog značaja. Monografija Biti sa drugim (2018) više je od teološkog traktata, pokušaj razumevanja sveta na način da se „zlatna nit“ uklopi a ne tek pronađe. U knjizi Gledajmo se u oči (2019) u razgovornoj se formi postavljaju pitanja biografije i pomirenja, crkve i društva, prevladavanja podela i slobode izbora kao pretpostavke okupljanja. Utisak da sve o čemu govori dolazi iz jezika potvrđen je zbirkom priča Preko praga (2017), u kojoj se narator povlači a lepotu sveta za koju treba izdržati rastvaraju likovi, bilo da je reč o lopti, smehu, vozovima ili brigama, i svetlost je prelomljena mimo monološkog okulara. Najzad, precizno i odmereno, škrtim a poetičnim slogom sročio je fragmentarnu sagu o maloj ali hrabroj zajednici koja brani svoje vekovno ognjište, alegoriju o malom čoveku na udaru pošasti rata koja se kristalizovala u odu Planinici, predelu nestvarne lepote, i čovekovoj spremnosti na velike odluke i dela – u roman Nebeska dvorišta (2022). Vladika Grigorije tako je pokazao da se i u modernom svetu sveštenici mogu uspešno upustiti u projektovanje književnih svetova.

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com