Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

bukmarker

Kad rivalstvo postane usud! [video]

Prvog petka u decembru u knjižari Delfi u SKC-u održana je trideset četvrta tribina Laguninog književnog kluba. Ivana Misirlić, urednica u Laguni, Goran Skrobonja, pisac i prevodilac, i Slavimir Stojanović, vizuelni umetnik, govorili su o romanu Žoela Dikera „Knjiga o Baltimorcima“.
Kad rivalstvo postane usud! [video] - slika 1
Diker je švajcarski pisac koji piše na francuskom jeziku. Rođen je u Ženevi 1985. godine i piše od najranijeg detinjstva. Proslavio se romanom „Istina o slučaju Harija Keberta“ koji je preveden na preko četrdeset jezika i objavljen u više od šezdeset zemalja. Tu se prvi put pojavio Markus Goldman koji je već slavni pisac i sada se muči kako da odabere temu za svoj sledeći roman. I u „Knjizi o Baltimorcima“ Markus je ponovo u istoj ulozi naratora, samo što ovoga puta nije reč o trileru već o društvenom, porodičnom romanu čiju radnju opisuje na više vremenskih nivoa, od detinjstva preko tinejdžerskih dana do odraslog doba.

Prebirući po sećanjima iz svoje mladosti, Markus Goldman oživljava priču i sudbinu Goldmanovih iz Baltimora. Priseća se opčinjenosti koju je nekada pokazivao prema toj bogatoj američkoj porodici dok je sa njima provodio raspuste u Majamiju, u letnjikovcu u Hemptonsima i ludorija u privatnim školama. Ali godine prolaze i sjaj Baltimoraca bledi i nestaje, sve do Drame. Do dana koji će sve promeniti.

Ivana Misirlić nije štedela komplimente za Dikerov roman koji je smestila u kategoriju porodičnih saga čija se radnja odvija u SAD. „Priča o rivalstvu između braće i između porodica, priča o klasnim razlikama, priča o ljubavi, priča o vršnjačkom nasilju, o nesporazumima i ljubomori, sve to je sadržano u ovom sjajnom romanu“, rekla je Ivana.

Po mišljenju Slavimira Stojanovića, Diker je napisao „ozbiljno umetničko delo i pokazao da je porodica neiscrpna inspiracija“. Osim što je porodična drama, inače, ponovo veoma popularna, ovde je reč o višeslojnom delu koje je autor majstorski uspeo da razbije u fragmente koji, kada se sklope, čine jedan sjajan mozaik o američkom društvu, mnogo konzervativnijem nego što mi mislimo.
Skrobonja smatra da je „Diker majstorski napisao zaplet i rasplet stavljajući naglasak na nedostatak komunikacije unutar porodice“, dok je po mišljenju Stojanovića u priču uneo neka opšta pitanja koja se odnose na porodicu i sa kojima većina čitalaca može da se identifikuje.

Osnovni zaplet je oko odnosa između dveju grana porodice Goldman, jedne bogate koja živi u Baltimoru i one skromnih primanja koji žive u Monkleru u Nju Džerziju kao pripadnici niže srednje klase. Goldmani u Baltimoru žive u luksuznoj kuci u bogatom predgrađu Baltimora, i Markus im se beskrajno divi.

Osam godina posle Drame, tragičnog događaja koji je promenio sudbinu svih Goldmanovih, Markus Goldman odlučuje da ispriča priču o svojoj porodici i pitanja koje ga progoni: šta se zaista dogodilo Goldmanima iz Baltimora?

I ovoga puta svi posetioci Laguninog književnog kluba osvežili su se Stassen čajevima, vrhunskim čajevima sa Šri Lanke koji se prvi put pojavljuju na našem tržištu.

Naredna tribina Laguninog književnog kluba zakazana je za 5. januar, a tema će biti veliki književni hit „Bog malih stvari“ Arundati Roj, koja je dobila i Bukerovu nagradu zahvaljujući svom prvencu. Ovaj roman je na popustu od 30% do 5. januara u svim Delfi knjižarama i Laguninom klubu čitalaca u Resavskoj 33.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Žoel Diker

Žoel Diker

Žoel Diker je švajcarski pisac koji piše na francuskom jeziku. Rođen je u Ženevi 16. juna 1985. Završio je studije prava na Univerzitetu u Ženevi 2010. godine. Od najranijeg detinjstva Žoel Diker je voleo pisanje. Sa deset godina osnovao je Glasnik o životinjama, časopis o prirodi, koji će voditi sedam godina. Sa dvadeset godina načinio je prve korake kao pisac. Njegova prva pripovetka Tigar (Le Tigre) objavljena je 2005. u okviru edicije Međunarodne nagrade mladih autora. Sa dvadeset četiri godine piše Poslednji dani naših očeva (Les derniers jours de nos pères), roman koji pripoveda istinitu i malo poznatu priču o Upravi za specijalne operacije, britanskoj obaveštajnoj organizaciji koja je navodno formirala francuski otpor za vreme Drugog svetskog rata. Za ovaj roman je dobio Nagradu ženevskih pisaca, važnu nagradu koja se dodeljuje svake četvrte godine za roman. Godine 2010. počeo je da piše savremeniji roman. To je oduvek želeo: da napiše dugačak američki roman koji se čita u dahu. A Severnu Ameriku odlično poznaje: provodio je svako leto u Novoj Engleskoj. Nakon dve godine izlazi roman Istina o slučaju Harija Keberta. Roman je preveden na preko četrdeset jezika i objavljen u više od šezdeset zemalja. Nagrađen je Gonkurovom nagradom gimnazijalaca i Velikom nagradom za roman Francuske akademije 2012. Uskoro će biti i ekranizovan. Godine 2015. napisao je treći roman Knjiga o Baltimorcima.

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com