Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

bukmarker

„Ja to tamo pevam“– Večita aktuelnost Dušana Kovačevića

„Ja to tamo pevam“– Večita aktuelnost Dušana Kovačevića - slika 1
„Ja to tamo pevam“ je svojevrsna pesnička autobiografija Dušana Kovačevića. Ona ne sadrži samo pesme, nego i komentare, zapise, priče koje se oko tih pesama pletu. Podeljena je u četiri „ciklusa“ – „Ko to tamo peva“, „Dvanaest pesama za dvanaest meseci“, „Nije loše biti čovek“, „Iz porodičnog albuma“.

Knjigu posebno originalnom čini što Kovačević sa čitaocima deli svoje uspomene na okolnosti pod kojim su pesme nastale i istovremeno ih upoznaje sa njihovim interpretatorima – glumcima, pevačima a savršeno je upotpunjuju duhovite ilustracije Gorana Ratkovića.

Za neke od pesama, čitaoci će se iznenaditi kada budu videli da ih je Kovačević pisao. Neke će prepoznati iz njegovih drama, predstava i filmova, kao što su „Za Beograd“, „Biće rata“, „Za astalom sitnu knjigu pišem“, „Motorola“, „Stani, more, moj dragane“…  Kao i pesmu „Noćima sanjam“ koju su snimili Bajaga i Instruktori na albumu „U sali lom“. I one koje su se osamostalile i postale evergrin, kao što su „Mesečina“ i „Pada vlada“.

Ali u ovoj zbirci su i pesme potpuno nepoznate javnosti kao i neke nedavno napisane, koje zaokružuju ovu pesničku autobiografiju.

„Delo je u duhu pisca – pesme i didaskalije. To odgovara ukupnoj poetici Dušana Kovačevića i čini mi se da jednog od tri najveća srpska dramatičara najbolje predstavlja u novom ruhu, kao podjednako inventivnog i lucidnog pesnika, koji je, dakle, u ovoj knjizi svoje pesme i komentarisao. Inače, ne treba očekivati da je u pitanju nekakva savremena kanonska srpska poezija, ali čitaoci će prepoznati i Kovačevićev humor i poetičnost koji ovu zbirku čine jedinstvenom i originalnom“ kaže urednik izdanja Dejan Mihailović, koji nam je iz ciklusa „Dvanaest pesama za dvanaest meseci“, izdvojio jednu novu Kovačevićevu pesmu:

Maj

Najlepši mesec – bio nekad. U godini korone kiša pada i malo smiruje želju ljudi da se kreću i viđaju; uvedena je zabrana kretanja od… do. Većina ljudi ćuti i trpi i po stanovima i kućama jede sve što im je pri ruci. Jedu i jedu se. Naša civilizacija ima problem sa hranom: veliki broj ljudi umire od gladi,  dok nešto manji broj umire od prejedanja – debljine, koju raznorazni „stručnjaci„ koriste da bi prodavali šećerne vodice za mršavljenje. Jednoga dana će – kad prođe ova neman od korone, gladni napasti site. Deblji čovek neće smeti da izađe na ulicu zbog straha od onih koji su u potrazi za bilo kakvom hranom. Zato su danas dijete toliko popularne i tražene; nije reč o tome da li ćete lepše izgledati, reč je o podsvesnom strahu da bi mogli da završite kao malo bolji ručak ili večera, sve zavisi kad vas gladni uhvate.

Posle dužeg razmišljanja i konsultovanja sa ljudima od nauke i terapeutima sa velikom praksom, došao sam do predloga za dijetu koja je sigurno uspešna… ako ste rešili da se „po svaku cenu„ oslobodite viška kilograma…

Dijeta

(Kako se osloboditi 70 kilograma za nedelju dana)

PONEDELJAK:

Dve jabuke

I tri zrna grožđa

UTORAK:

Bokal mlake vode

SREDA:

Dva režnja pomorandže

I dve jagode

ČETVRTAK:

Tanjir posne čorbe.

Korica suvog hleba

I litar mineralne vode.

Da se glad spere

I svaka želja ode

PETAК:

Ništa

SUBOTA:

List barenog kelja.

Za ručak

I za večeru

Šaka ovsenih pahuljica

NEDELJA:

Greda

Konop

I stolica

Nije loše biti čovek

Ciklus „Nije loše biti čovek“, podseća Dejan Mihailović, istovremeno je naslov novog filma koji kao scenarista i reditelj Dušan Kovačević upravo završava, po motivima svoje dramske farse „Kumovi“.

„Taj u osnovi ironičan naslov sadržan je u svemu o čemu on peva i što nam i u svojim pesmama i svojim komadima poručuje. A najveći kvalitet ove knjige je večita aktuelnost. Ili bolje, kako bi to književni istoričari nazvali, 'univerzalnost', zaključio je naš sagovornik.

Izvor: nova.rs

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Dušan Kovačević

Dušan Kovačević

Dušan Kovačević (Mrđenovac kod Šapca, 1948), dramski pisac, romansijer, scenarista, pozorišni i filmski i reditelj. Završio je osnovnu školu u Šapcu i gimnaziju u Novom Sadu 1968, a diplomirao dramaturgiju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu 1973. Radio je kao dramaturg na TV Beograd od 1973. do 1978, docent na Fakultetu dramskih umetnosti od 1986. do 1988, a od 1998. direktor je „Zvezdara teatra“ u Beogradu. Dopisni član SANU od 2000, redovni od 2009. godine. Bio je ambasador Srbije i Crne Gore, a zatim Srbije 2005–2006. godine u Portugaliji. Živi u Beogradu. Drame: Maratonci trče počasni krug (1972), Radovan III (1973), Šta je to u ljudskom biću što ga vodi prema piću (1976), Proleće u januaru (1977), Svemirski zmaj (delo za decu u stihu, 1977), Sabirni centar (1982), Balkanski špijun (1983), Sveti Georgije ubiva aždahu (1986), Klaustrofobična komedija (1987), Profesionalac (1990), Urnebesna tragedija (1991), Lari Tompson, tragedija jedne mladosti (1996), Kontejner sa pet zvezdica (1999), Doktor šuster (2000), Dinar po dinar (2005), Generalna proba samoubistva (2008), Život u tesnim cipelama (2010), Kumovi (2012), Rođendan gospodina Nušića (2014) i Hipnoza jedne ljubavi (2016). Filmski scenariji: Beštije (1976, režija Ž. Nikolić), Poseban tretman (1978, režija G. Paskaljević), Ko to tamo peva (1980, režija S. Šijan), Maratonci trče počasni krug (1981, režija S. Šijan), Balkanski špijun (1984, režija D. Kovačević i B. Nikolić), Sabirni centar (1990, režija G. Marković), Urnebesna tragedija (1995, režija G. Marković), Podzemlje – Underground (1995, režija E. Kusturica), Profesionalac (2003, režija D. Kovačević) i Sveti Georgije ubiva aždahu (2009, režija S. Dragojević). TV drame: Povratak lopova (1974), Dvosobna kafana (1975) i Zvezdana prašina (1976). TV serije: Čardak i na nebu i na zemlji (13 epizoda po 45 minuta, 1976), Bila jednom jedna zemlja (6 epizoda po 60 minuta, 1995). Radio drame: 828 kilometara severno od prve varoši (1970) i Bio čovek (1970). Romani: Meda peva bluz (2004), Bila jednom jedna zemlja (1995). Priče: Deset filmskih priča (2023). Pesme: Ja to tamo pevam (2020). Priznanja i nagrade: Oktobarska nagrada Beograda (za scenario filma Sabirni centar, 1989); „Zlatna arena“ za najbolji jugoslovenski film (Festival jugoslovenskog filma, Pula, Balkanski špijun, 1984; Sabirni centar, 1989); Nagrada Sterijinog grada Vršca za tekst savremene komedije (Sterijino pozorje, Novi Sad, Maratonci trče počasni krug, 1974); Sterijina nagrada za tekst savremene drame (Sterijino pozorje, Novi Sad, Balkanski špijun, 1984; Sveti Georgije ubiva aždahu, 1987; Doktor šuster, 2002); nagrada „Branko Ćopić“ („Novosti 8“, Beograd, za dramski tekst i scenario filma Balkanski špijun, 1985; za najbolje humorističko satirično delo, Klaustrofobična komedija, 1988; za humor i satiru za komediju Urnebesna tragedija, 1992); nagrada „Joakim Vujić“ (za izuzetan doprinos razvoju pozorišne umetnosti u Srbiji, Knjaževsko-srpski teatar, Kragujevac, 1987); nagrada „Miloš Crnjanski“ (za knjigu Drame, Zadužbina Miloša Crnjanskog, Beograd, 1983); nagrada „Radoje Domanović“ (za ukupan doprinos srpskoj književnoj satiri, Fond „Radoje Domanović“, Beograd, 2007), „Zlatna palma“ za najbolji film (Filmski festival, Kan, 1995, Podzemlje); nagrada za najbolji scenario (Filmski festival, Montreal, 1984, Balkanski špijun; 2003, Profesionalac), nagrada međunarodnog žirija kritike za najbolji film – FIPRESCI (Filmski festival, Montreal, 2003, Profesionalac), Nagrada „Ivo Andrić“ za ukupan životni doprinos srpskoj književnosti (2017), nagrada Udruženja filmskih umetnika Srbije za životno delo (2018). Scenario za Profesionalca bio je nominovan među šest najboljih evropskih scenarija za 2003. od strane EFA (Evropske Filmske Akademije) u Berlinu; a film Ko to tamo peva dobio je „Čaplinovu nagradu“ u Veveju, itd. Film Ko to tamo peva po njegovom scenariju proglašen je za najbolji film jugoslovenske kinematografije nastao od 1945–1995. Filmski sajt IMDb je proglasio film Podzemlje – Underground za 223. od trista najboljih filmova svih vremena. Sveti Georgije ubiva aždahu izveden je u Grčkom nacionalnom teatru u Atini u februaru 1995. godine kao prvi ikad izveden srpski komad u Grčkoj. Profesionalac je igran u preko 40 inostranih pozorišta, pa i u prestižnom pariskom Theatre de la Ville u januaru 2004. godine, a 1995. je izveden u Njujorku (Off-Broadway). Između ostalog, izveden je u Teheranu na persijskom, u Španiji na galisijskom (galego) jeziku, u Barseloni na katalonskom, u Jerusalimu na hebrejskom, a u Turskoj se od 2012. godine igra svake sezone. Komad Lari Tompson – tragedija jedne mladosti izveden je 1998. na njujorškom festivalu i kao najbolja predstava festivala prikazan je u zgradi OUN za ambasadore u UN. Ta drama je u januaru 2005. godine imala premijeru i na Novom Zelandu. Balkanski špijun izveden je u Tokiju 2014. Drama Maratonci trče počasni krug izvođena je u Zagrebu, kao mjuzikl u Beogradu, kao opera u Austriji i Italiji, i kao opereta u Nemačkoj. Doktor šuster je izveden u Trstu i Tirani. Samo u beogradskim profesionalnim pozorištima odigrano je preko 4.000 predstava Kovačevićevih drama, koje je gledalo preko 2 miliona gledalaca. Njegove drame igrane su u preko 286 inostranih pozorišta i prevođene na nemački, engleski, francuski, talijanski, ruski, češki, slovački, grčki, poljski, makedonski, švedski, finski, mađarski, rumunski, bugarski, kineski, slovenački, turski, katalonski, španski, katalonski, galisijski, portugalski, persijski, japanski i hebrejski.

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com