Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

bukmarker

Ivana Dimić uspešno promoviše „Arzamas‟ u Crnoj Gori

Na primorju Crne Gore ovih dana knjiga je u prvom planu zahvaljujući gostovanju Ivane Dimić, autorke romana „Arzamas‟. Prvi roman uspešne spisateljice kratkih priča, niza drama, dramatizacija i TV scenarija ovenčan je najprestižnijom književnom nagradom NIN za 2016. godinu.

Pred mnogobrojnom publikom na platou ispred Dvorca kralja Nikole u Baru, Ivana Dimić je inspirativno govorila punih sat vremena. Razgovor je vodila moderatorka Radmila Bulatović koja je autorku nazvala majstorom kratke priče. Ivana Dimić je pripovedala anegdote iz svog života i predstavljala svoj pogled na književnost, formiran od najranijih dana u porodičnoj biblioteci, gde je knjiga „uvek bila na prvom mestu‟.
Ivana Dimić uspešno promoviše „Arzamas‟ u Crnoj Gori - slika 1
Autorka je učestvovala i u programu mediteranskog festivala „Purgatorije‟ u okviru koga je predstavila svoj nagraženi roman. „Arzamas‟ govori o egzistencijalnoj i univerzalnoj temi odnosa roditelj – dete, ali i o temi ljubavi i smrti. Dimić je, po rečima kritičara, „izdašno i umetnički uspelo‟ obradila odnos kćeri i majke u ovoj „proznoj fugi o ljubavi i smrti‟, a svoj odnos prema Ninovoj nagradi ispoljila čuđenjem: „Bezveze je što najveća književna nagrada nosi ime po novinama, a ne po Andriću, ili Meši Selimoviću, ili još nekom divnom imenu nekog velikog pisca. Drugo, u književnosti se, barem kako sam ja učila, najviše ceni poezija, zato što ona u sebi sadrži sve u malom, odnosno najteže je pisati poeziju. Vi se pišući poeziju strahovito brzo detektujete kroz stih, možete da vidite ko je pravi pisac. Roman je lakše pisati, romaneskno tkivo traje, pa onda to može da bude i lakša rečenica. Za poeziju postoji mnogo nagrada, ali nijedna nije tako slavodobitna kao Ninova nagrada. Meni je to dobra prilika da govorim o književnosti, jer je ona jedna prekrasna duhovna oblast.“  Sa Dimićevom je razgovarala Vanja Gavrovski dok su posetioci, uprkos vanrednoj situaciji zbog požara i buri, koja je povremeno ometala mikrofone, priču o romanu slušali sa entuzijazmom bodreći gošće aplauzima.
Ivana Dimić uspešno promoviše „Arzamas‟ u Crnoj Gori - slika 2
U slavu knjige, kao najveće duhovne vrednosti i pouzdanog čuvara pamćenja sveta, kino „Boka‟ u Kotoru bilo je mesto susreta pisca i čitaoca. Ivana Dimić je na samom početku pročitala nekoliko prigodnih rečenica o biblioteci koja je organizovala ovo književno veče. Objasnila je zatim da je „Arzamas‟ podeljen na dva dela. „Sve je u fragmentima koji se smenjuju sukcesivno, dijaloški i prozni fragmenti. Dijaloški fragmenti se tiču banalne realnosti, a prozni se tiču metafizičkog promišljanja.‟

„Arzamas‟ je delo o odnosu majke i kćeri, sa uporištem u autorkinoj devetogodišnjoj brizi o dementnoj majci, a kako je istakla, sedam godina je tu neveselu realnost transponovala „prvo u obilje dramskih dijaloga, a zatim u ovaj žanrovski neuhvatljiv roman‟. Pri tome, ukazala je, imala je kao pisac vrlo težak zadatak da u izuzetno osetljivoj temi, „a  nema  teže  teme od smrti majke‟, kako je rekla, ne upadne u sentimentalnost.

„Da bi se nešto kvalifikovalo da li je ili nije književno delo, bitan je način na koji pisac obrađuje temu. Pisala sam o dubokim ljudskim osećanjima koja se tiču svakog čoveka.‟ Zaključivši da je „ljubav jača od smrti‟, publika u Kotoru gromoglasnim aplauzom zahvalila je Ivani Dimić na ovom gostovanju sa željom da dođe ponovo.

Autor: Ivana Dimić

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Ivana Dimić

Ivana Dimić

Ivana Dimić (Beograd, 1957), diplomirani dramaturg, autor je brojnih kratkih priča, drama, dramatizacija i TV scenarija. Osim toga, prevodi sa engleskog i francuskog jezika i radi kao dramaturg u beogradskim pozorištima. Obavljala je funkcije pomoćnika ministra za kulturu, direktora drame Narodnog pozorišta i direktora Ateljea 212. Član je Srpskog književnog društva od 2001, a od 2005. ima status istaknutog umetnika. Objavljene knjige priča: Crna zelen (1995), Mahorka, mastilo i muž (1998), Uzimanje vremena (2001), Ima li koga? (2006), Popis imovine (2009). Izvedene drame: Pred ogledalom (Atelje 212, 1986), Pepeljuga (Malo pozorište „Duško Radović“, 1989), Beli ugao (objavljena u časopisu Književnost 1998), Golje (Pozorište na Terazijama, 2001), Zmajovini pangalozi (Pozorište „Boško Buha“, 2007). Izvedene dramatizacije: Mamac – prema romanima D. Albaharija (Narodno pozorište, 1998), Cigani lete u nebo – prema pripoveci M. Gorkog (Pozorište na Terazijama, 2004), Petar Pan – prema romanu M. Barija (Pozorište „Boško Buha“, 2010). Prevodi: drame sa engleskog M. Frejna, H. Pintera, N. Kauarda, B. Eltona, R. Munro, M. Džons, Maknelija i T. Stoparda; romani sa engleskog A. Makola Smita Prva damska detektivska agencija i Žirafine suze, kao i Umreti u Čikagu N. Tešić; drame sa francuskog V. Sardua, M. Marivoa, R. Kusa, E. Joneska, J. Reze, V. Lanua. Nagrade: Nagrada Tiba festivala za najbolji dramski tekst za Zmajovine pangaloze (2010), Zlatni beočug za trajni doprinos kulturi (2011), godišnja nagrada za predstave Henri Šesti i Ženski orkestar (2012). Živi i radi u Beogradu. Foto: vreme.com

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com