Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

bukmarker

Intervju sa Peterom Handkeom

Transkript telefonskog intervjua koji je sa Peterom Handkeom vodio šef odeljenja za odnose sa javnošću Nobelovog komiteta Adam Smit po objavljivanju imena dobitnika Nobelove nagrade za književnost.
Intervju sa Peterom Handkeom - slika 1
Halo, moje ime je Adam Smit. Imate li nekoliko minuta za intervju za sajt Nobelove nagrade?

Jako sam umoran. Ne mogu... ne mogu to da objasnim.

Slušao sam vašu izjavu za medije. Čini mi se da ste razgovarali sa nekim ljudima sa kamerama ispred vaše kuće? Rekli ste da vam je nagrada možda pružila osećanje slobode.

Da, da. Da.

Možete li to da objasnite?

Da, mogu da objasnim. Bilo je to osećanje slobode kakvo nikada do sada nisam doživeo.

Zanimljivo.

Da, mogu da objasnim. Čudno, zar ne? Mislim da to čak nije bila moja sloboda, već neka druga, spoljna. Ne znam. Potpuno... sloboda na apsurdan način.

Zvuči kao da će biti potrebno neko vreme da vam se slegnu utisci.

Da, u pravu ste, da.

U obrazloženju komiteta piše da ste istraživač periferije. Osećate li da je to vaše mesto?

Sve je stvoreno da bi bilo uništeno. Dugo je to bila periferija, i mislim da... Osećam se dobro kao neka vrsta istraživača... periferije. To stoji, ali svestan sam i toga da u ovim godinama moram da se pomirim sa nekom vrstom metamorfoze, čini mi se, kao i svaki pisac koji mora... koji mora to da proživi. Nije bilo nikakve ideologije periferije. Osećam... osećao sam da je to mesto za mene. I želeo sam da o tome pričam drugima.

Čini se da ste vi neka vrsta protivteže opšteprihvaćenim pogledima na svet.

Da, to je moja priroda. Ali i ja ponekad živim na taj opšteprihvaćeni način – ne razlikujem se od ostalih ljudi. Ali nisam... nisam... ne znam... ne mogu da definišem sebe. I to mi se zapravo veoma dopada, to što nisam u stanju da definišem ni sebe ni svoje stvaralaštvo.

Ali bez obzira na sve, drugi od vas to redovno zahtevaju.

Da. Bojim se da je tako.

Vi ste izuzetno plodan pisac i oprobali ste se u mnogim žanrovima. Očigledno je da uživate u svom poslu. Šta je ono što vam najviše prija? Šta vas je motivisalo da toliko radite?

Volim da sanjarim, pre nego što se bacim na pisanje. O knjizi, o putovanju, o ekspediciji. A onda... onda ponekad, na kraju dana, kada završim sa pisanjem, ono što sam napisao me na neki čudan način preplavi. To je veoma prijatno osećanje. Ponekad se ono što sam napisao vrati kao talas, talas zadovoljstva. Ponekad, ne uvek!

Kod kojih od vaših dela je to osećanje bilo najintenzivnije?

Ah... ne bih mogao da vam kažem. Nekada je slabije, nekad... Ja ne čitam svoje knjige, ali ponekad, ako se pojavi novo izdanje, otvorim ga i osetim da ovaj život pisca i nije bio tako beznadežan, nije bio tako loš.

Govorite u prošlom vremenu. Sigurno ćete...

Zaboravljam mnoge svoje rečenice. Ponekad mi čitaoci govore šta su pročitali u mojim knjigama, a ja se toga uopšte ne sećam. Ponekad sam zapanjen kada mi nešto citiraju i kažem im... Ne šalim se. Kažem im da... da se zaista ne sećam da sam to napisao. Ali ne mislim... Glava mi je sasvim u redu. Spokojan sam. Nikada nisam spokojiniji nego kada pišem. Kada pišem, osetim... Kada naiđem na neki problem – a ja volim probleme – i kada uđem u njegov ritam, postajem veoma tih, veoma miran, a takav sigurno nisam u svakodnevnom životu. [Smeje se.] Izvinite.

Pravo je uživanje slušati Vas kako opisujete svoj rad. Hvala vam na razgovoru.

Želim vam prijatno veče, Adame.

Izvor: nobelprize.org
Prevod: Jelena Tanasković

Autor: Peter Handke

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Peter Handke

Peter Handke

Peter Handke (1942, Grifen, Austrija) jedan je od najznačajnijih pisaca nemačkog jezika i savremene svetske književnosti. Pisac stotinak knjiga, romana, pripovesti, drama, poezije, eseja i filmskih scenarija; autor više filmova, i koautor i saradnik u mnogim filmovima Vima Vendersa; likovni ilustrator svojih tekstova. Dobitnik niza nagrada: Bihnerove, Kafkine, Šilerove, Ibzenove, Nestrojeve, nagrade „Tomas Man“, nagrade „Milovan Vidaković“ i drugih. Nobelova nagrada za književnost dodeljena mu je 2019. „zbog uticajnog rada koji sa lingvističkom genijalnošću istražuje periferiju i posebnost ljudskog postojanja.“ Handkeov prvi roman Stršljenovi i prva drama Psovanje publike objavljeni su 1966. Iste godine se na sastanku Grupe 47 u Prinstonu u SAD distancirao od „opisivačke“ književnosti novog realizma i utvrdio poziciju svoje književnosti kao usmerenost na jezik i na odnos jezika i sveta. Motiv ugroženog subjekta u problematičnoj komunikaciji sa spoljašnjim svetom karakterističan je za rana Handkeova ostvarenja, kao što su romani Golmanov strah od penala (1970), Bezželjna nesreća (1972), Kratko pismo za dugo rastajanje (1972) i Levoruka žena (1976), potom proslavljeni dramski komad Kaspar (1968) ili zbirka poezije Unutrašnji svet spoljašnjeg sveta unutrašnjeg sveta (1969). Knjiga Spori povratak kući (1979) predstavlja prekretnicu u Handkeovoj književnosti i okretanje prirodi i materijalnosti sveta, gde su film i slikarstvo izvori književne inspiracije. Istovremeno je u Handkeovim ostvarenjima prisutno neprekidno traganje za smislom postojanja. Otuda su lutanje i migracija primarni modus aktivnosti i aktivizma, a put je mesto za tzv. „epski korak“, koji nije posebno vezan za određeni žanr. Njegovom delu je otad svojstven snažan avanturistički duh, ali i nostalgija, koji su uočljivi u pripovestima kao što su Pouka planine Saint Victoire (1980), Ponavljanje (1986), Još jedanput za Tukidida (1990), Zimsko putovanje do reka Dunava, Save, Drine i Morave ili Pravda za Srbiju (1996), Moravska noć (2008) i Veliki Pad (2011) ili u dramama Vožnja čunom ili komad za film o ratu (1999) i Lepi dani u Aranhuezu (2012). Peter Handke je oduvek mnogo vremena provodio izvan Austrije i na putovanjima, a od 1990. pretežno živi i radi u Francuskoj. Foto: © Jerry Bauer / Suhrkamp Verlag  

O životu, vrlini i moći razuma: „Meditacije ili Samom sebi“ Marka Aurelija u prodaji od 5. marta

Remek-delo praktične filozofije „Meditacije ili Samom sebi“ poslednjeg rimskog cara Marka Aurelija, sa izuzetnim predgovorom Vladete Jankovića, nudi dragocene uvide o životu, vrlini i moći razuma. Meditacije koje je napisao u poslednjim godinama svojih vojnih pohoda sadrže privatna

Pročitaj više

Promocija knjige „Boja straha“ Zorana Petrovića 5. marta u knjižari Delfi SKC

Promocija knjige „Boja straha“ Zorana Petrovića biće održana u četvrtak 5. marta od 18 sati u knjižari Delfi SKC. Pored autora, govoriće pisac Đorđe Bajić i urednica Mina Kebin. Moderiraće Mona Cukić. Ovaj roman svojevrsni je nastavak „Ukusa straha“, prvog psihološkog

Pročitaj više

Igrajmo se bojama: Veliki posteri za bojenje „U zoo-vrtu“ i „U luna-parku“ u prodaji od 5. marta

Čuješ li tutnjavu vozića i muziku sa ringišpila? Mmm, zamirisale su kokice u luna-parku! Okupi društvo pa pođite različitim stazama zoo-vrta. Pauza je u bistrou! Razvij veliku bojanku, zgrabi bojice i gledaj kako luna-park ili zoo-vrt oživljavaju pod tvojom rukom. Prati primer ili svojoj

Pročitaj više

Ljiljana Šarac predstaviće „Buket žutih ruža“ 6. marta u Bačkom Petrovcu

Bački Petrovac sledeće je odredište naše književnice Ljiljane Šarac, u kojem će 6. marta od 18.00, u Biblioteci „Štefan Homola“, predstaviti svoj aktuelni roman „Buket žutih ruža“, koji ulazi u deseti mesec top-liste najprodavanijih Laguninih naslova. „Buket“ Ljiljane Šarac

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com