Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

bukmarker

Delfi Kutak je pročitao: „Autsajderi“

Delfi Kutak je pročitao: „Autsajderi“ - slika 1
Delfi Kutak je pročitao: „Autsajderi“ - slika 2
Nedavno je Laguna pokrenula ediciju Autsajderi u cilju predstavljanja dela 20. i 21. veka koja nam prikazuju drugu stranu adolescencije. Čast da je otvori pripala je istoimenom delu koje je te daleke 1967. godine izazvalo veliki bum zbog provokativne tematike.

Poniboj Kertis je četrnaestogodišnjak koji (pored svoje starije braće Darija i Sodapopa i njihovog društva) predstavlja bandu grisera, supkulture nastaloj u Americi pedesetih godina koja je bila prepoznatljiva po kožnim jaknama, farmericama i zalizanim kosama. Često imaju problema sa zakonom i rivalskom bandom buržuja, bogate dece koji uživaju u premlaćivanju svojih suparnika iz radničke klase. Stvari će se promeniti kada Poniboj i Džoni, njegov najbolji drug, stupe u komunikaciju sa pripadnicama suparničke strane, što će dovesti do tragičnog događaja koji će na sve njih imati uticaja.

Ovo delo predstavlja glas svih mladih koji nisu bili te sreće da odrastaju u zlatnom kavezu. Poniboj i njegova braća žive bez roditelja i, iako različitih karaktera, mogu da se oslone samo jedni na druge. Šta tek reći o jednom od najtragičnijih likova iz romana Džoniju, koji odrasta u disfunkcionalnoj porodici i za koga roditelji uopšte ne mare.

Stil autorke S. E. Hinton je direktan. Bez pardona se obraća čitaocima, bez ustezanja pišući o tabu temama tog vremena, poput sukoba maloletničkih bandi, konzumiranja alkohola i cigareta i disfunkcionalnim porodicama. Zbog svega navedenog, knjiga je po objavljivanju izazvala kontroverze i bila zabranjena u mnogim bibliotekama. Dodatnu pažnju privukle su autorkine godine kada je knjiga objavljena („Autsajdere“ je objavila sa nepunih 18 godina). Kako je jednom prilikom izjavila, knjigu je počela da piše u 15. godini izrevoltirana što je njen prijatelj dobio batine zato što je bio drugačiji.

Knjiga nosi poruku – bilo kojoj strani da pripadamo, bogatim buržujima ili siromašnim griserima iz radničke klase, svi smo mi zapravo isti. To se najbolje vidi u konverzaciji između Poniboja i jednog od buržuja koji je posle tragičnog događaja izrazio žaljenje. Kako je knjiga odmicala, tako su se svi likovi u njoj promenili.

Laguna je odabrala odličan način da novu ediciju otvori ovim romanom jer glas izgubljene mladosti treba da se čuje. Nadam se da ovo neće biti jedini roman ove autorke koji je Laguna objavila.

Autor: Lazar Vuković
Izvor: Delfi Kutak

Podelite na društvenim mrežama:

Slika S. E. Hinton

S. E. Hinton

Književna karijera Suzan Eloiz Hinton (1948, Talsa) počela je još dok je bila učenica Srednje škole „Vil Rodžers“ u Talsi u Oklahomi. Mučili su je sukobi između dve strane u njenoj školi, grisera i buržuja, pa je napisala Autsajdere – iskren, ponekad šokantan roman pripovedan iz perspektive četrnaestogodišnjeg grisera po imenu Poniboj Kertis. Autsajderi su objavljeni 1967. godine, dok je S. E. Hinton bila na prvoj godini studija Univeziteta u Talsi, i odmah su postali senzacija. Danas, sa više od petnaest miliona odštampanih primeraka, ta knjiga je najprodavanija knjiga za mlade svih vremena. Osim toga, po knjizi je 1983. godine snimljen film koji je režirao Frensis Ford Kopola i u kojem su glumile buduće zvezde kao što su Tom Kruz, Met Dilon i Rob Lou. Autsajderi su autorki doneli popularnost i slavu. S. E. Hinton je postala poznata kao „glas mladih“. Takav uspeh preko noći doneo je i mnogo pritiska, što je za posledicu imalo trogodišnju spisateljsku blokadu. Na kraju joj je njen dečko (danas muž) pomogao da blokadu savlada tako što je pisala po dve stranice dnevno pre nego što bilo kuda izađe. To je dovelo do njenog drugog romana To je bilo onda, a sad je sada (1971). S. E. Hinton je napisala još nekoliko romana, uključujući i knjige Ribe borci (1975) i Teks (1979). Godine 1988. nagrađena je tek ustanovljenom Nagradom „Margaret A. Edvards“, kojom joj je ukazana počast kao „autorki čiju je knjigu ili knjige prihvatila mlada publika kao autentičan glas koji trajno osvetljava iskustvo i emocije sasvim mladih ljudi i pruža uvid u njihov život“. S. E. Hinton i dalje živi u Oklahomi, s mužem i sinom, gde uživa u pisanju i jahanju i drži predavanja na univerzitetu. Foto: David Erdek

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com