Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

bukmarker

Delfi Kutak je pročitao: „Autsajderi“

On je Poniboj Kertis (14 godina). Najmlađi od tri brata Kertis koji žive u radničkoj četvrti. Roditelji su im poginuli u saobraćajnoj nesreći i od tada brigu o braći preuzima dvadesetogodišnji Darel. Bistar, snažan i odgovoran, Dari je uzor bratu iako mu ne pokazuje emocije. Sodapop, srednji brat, prepoznat je kao ljepotan, a za razliku od braće školu napušta prije vremena. Nježan je prema Poniboju.

Džoni (16 godina) ima roditelje, ali se vrlo često sa njima sukobljava. Toliko često da oni ne primjećuju kad ne prespava kući, kad je tužan, pa ni kad ga u uličnoj tuči prebiju toliko da mu dječački pogled više nikada neće biti isti od straha.

Poniboj i Džoni su griseri. Pripadaju toj grupaciji jer nisu iz imućnih porodica, pa se tako i ponašaju. Pripadajuće! To je u tim godinama vrlo važno, pripadati. Nose zalizanu dužu kosu, prerano počinju pušiti, katkad i krasti, a najčešće sukobiti se sa ovim drugim, momcima-buržujima.

Dakle, osim porodičnog statusa, baš nikakvih razlika ne postoji među buržujima i griserima iako se i jedni i drugi poprilično trude da se razlike naglase! Svi uče iste škole, treniraju u istim klubovima, zaljubljuju se, a tada gledaju iste zalaske sunca. I da, svi su smrtni. Umireš kojoj god grupaciji da pripadaš. Ali važno je biti heroj. A Poniboj i Džoni su bili heroji.

Kada sam ja bila u tom uzrastu (14/15 godina), gledala sam film „Autsajderi“ koji je vječno ostao u mom pamćenju. Nisam znala objasniti zašto – rasla sam u potpuno drugačijoj sredini od te četvrti u Americi. Ima već nekih desetak godina da na pitanje koja mi je knjiga omiljena spremno odgovaram „Istočno od raja“. E, pa ja sam tek danas, tridesetak godina nakon gledanja filma pročitala knjigu „Autsajderi“ i tvrdim vam da je ova, tada sedamnaestogodišnja, autorka S. E. Hinton napravila remek djelo. Konkuriše ozbiljnom piscu kao što je Džon Stajnbek. U mom srcu svakako, a vi provjerite. U 170-ak strana, opisati jedan mladi život, jasnim rečenicama, divnim stilom, naratorstvom momka za primjer u svakoj situaciji (a znamo u šta se sve može upasti u tinejdž dobu).

Knjiga u knjizi je ovdje „Prohujalo sa vihorom“ („Sutra je novi dan“) kao nada, kao pokazatelj da svako ko voli čitanje i kome je važno obrazovanje može prevazići velike probleme, pa i predrasude. A ako me pitate šta je najbolje u ovoj knjizi, to je izuzetan početak i kraj, savršen ciklus/krug. Početak i kraj su isti, a između – odrastanje.

Savjet: neće se dopasti samo onima koji nemaju dodirne tačke sa omladinom.

Autor: Dijana Božović
Izvor: Delfi Kutak

Podelite na društvenim mrežama:

Slika S. E. Hinton

S. E. Hinton

Književna karijera Suzan Eloiz Hinton (1948, Talsa) počela je još dok je bila učenica Srednje škole „Vil Rodžers“ u Talsi u Oklahomi. Mučili su je sukobi između dve strane u njenoj školi, grisera i buržuja, pa je napisala Autsajdere – iskren, ponekad šokantan roman pripovedan iz perspektive četrnaestogodišnjeg grisera po imenu Poniboj Kertis. Autsajderi su objavljeni 1967. godine, dok je S. E. Hinton bila na prvoj godini studija Univeziteta u Talsi, i odmah su postali senzacija. Danas, sa više od petnaest miliona odštampanih primeraka, ta knjiga je najprodavanija knjiga za mlade svih vremena. Osim toga, po knjizi je 1983. godine snimljen film koji je režirao Frensis Ford Kopola i u kojem su glumile buduće zvezde kao što su Tom Kruz, Met Dilon i Rob Lou. Autsajderi su autorki doneli popularnost i slavu. S. E. Hinton je postala poznata kao „glas mladih“. Takav uspeh preko noći doneo je i mnogo pritiska, što je za posledicu imalo trogodišnju spisateljsku blokadu. Na kraju joj je njen dečko (danas muž) pomogao da blokadu savlada tako što je pisala po dve stranice dnevno pre nego što bilo kuda izađe. To je dovelo do njenog drugog romana To je bilo onda, a sad je sada (1971). S. E. Hinton je napisala još nekoliko romana, uključujući i knjige Ribe borci (1975) i Teks (1979). Godine 1988. nagrađena je tek ustanovljenom Nagradom „Margaret A. Edvards“, kojom joj je ukazana počast kao „autorki čiju je knjigu ili knjige prihvatila mlada publika kao autentičan glas koji trajno osvetljava iskustvo i emocije sasvim mladih ljudi i pruža uvid u njihov život“. S. E. Hinton i dalje živi u Oklahomi, s mužem i sinom, gde uživa u pisanju i jahanju i drži predavanja na univerzitetu. Foto: David Erdek

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com