Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima
Dobro došli u drugu epizodu podkasta „Bukmarker“! Naš gost je pisac i novinar Boris Dežulović.
„Da je metak koji je ubio Šojbner-Rihtera završio samo tridesetak centimetara udesno, istorija bi potekla sasvim drugim tokom“, citat je britanskog istoričara Ijana Keršoa koji je našem gostu poslužio kao polazna tačka za novi roman „Tko je taj čovjek?: Izvještaj o jednoj mogućnosti“, ali i mogućnost da postavi pitanje – da li bismo uklanjanjem jednog zla zapravo samo upraznili mesto sledećem!?
Sa legendarnim novinarom, kolumnistom i piscem Borisom Dežulovićem razgovarali smo upravo o njegovom najnovijem romanu koji nas vodi u Minhen 1923. godine, kada je postojala mogućnost da neko stane na put još nedovoljno bitnom za istoriju – Vitezu s bričićem. Takođe, ovom prilikom Dežulović je evocirao uspomene na prve dodire sa magijom književnosti, ali i novinarstva i svemu onome što je pokušavalo mnogo puta da mu stane na put, ali on nikada nije ustuknuo, jer kako je i sam priznao: „Ako postoji jedna konstanta u mom životu, to je posvećenost istini.“
Nova epizoda podkasta „Bukmarker“ čekaće vas premijerno svake srede od 20 sati na Laguninom YouTube kanalu.
Boris Dežulović rođen je 20. novembra 1964. u Splitu.
Karijeru u novinarstvu započeo je 1977. kao vlasnik i urednik Đulabija, nedeljnika 7a razreda Osnovne škole „Bruno Ivanović“ u Splitu, i Glasila razredne ćelije, časopisa I27 razreda splitske Srednje škole „Ante Jonić“, te istraživački novinar Građevinara, lista Srednje građevinske škole „Ćiro Gamulin“, gde je doživeo prvi susret s cenzurom i zabranu teksta o korupciji u upravi škole. Nakon kraćih izleta u nogomet, veslanje, ragbi, rokenrol, alternativno kazalište, strip, drogu i sitni kriminal, sredinom osamdesetih postaje grafički urednik u splitskoj Omladinskoj iskri i urednik satiričkog priloga Le Spizd. Od 1990. radi kao novinar Nedjeljne Dalmacije, te ratni reporter i komentator Slobodne Dalmacije.
Od 1988. zajedno s Viktorom Ivančićem i Predragom Lucićem u Nedjeljnoj, odnosno Slobodnoj Dalmaciji, uređuje satirički podlistak Feral Tribune, koji nakon HDZ-ovog preuzimanja splitske novinske kuće 1993. izdvajaju i utemeljuju kao nezavisni satiričko-politički nedeljnik. Krajem 1999. napušta Feral i postaje kolumnista Globusa, te saradnik ostalih izdanja Europa Press Holdinga, odakle odlazi nakon otkazivanja saradnje u Slobodnoj Dalmaciji 2015. godine. Danas radi za Novosti, nedeljnik Srpskog narodnog vijeća.
Dugogodišnji je redovni kolumnista ljubljanskog Dnevnika i portala N1, te stalni ili povremeni saradnik brojnih hrvatskih, srpskih i bosanskohercegovačkih medija. U izboru Hrvatskog novinarskog društva 2004. proglašen je novinarom godine, a 2014. u Londonu je dobio i European Press Award za najbolji novinski komentar.
Koautor je brojnih proznih zbirki i monografija, i autor scenarija za dokumentarni film Jasmile Žbanić Dnevnik graditelja (2007) o rekonstrukciji mostarskog Starog mosta. S pjesničko-satiričkim kabareom Melodije Bljeska i Oluje zajedno s Predragom Lucićem deset je godina, od 2007. do 2017, nastupao po gradovima i selima bivše Jugoslavije, te sadašnje Švedske, Norveške, Nemačke, Belgije i Luksemburga.
S Lucićem je 1999. u Biblioteci Feral Tribune uredio i Antologiju suvremene hrvatske gluposti, a objavio je još romane Christkind (2003) – za koji je dobio nagradu Jutarnjeg lista za najbolje prozno delo godine – i Jebo sad hiljadu dinara (2005), pesničku zbirku Pjesme iz Lore (2005) i zbirku priča Poglavnikova bakterija (2007), izbore kolumni Ugovor s đavlom (2008), Crveno i crno (2010), Zločin i kazna (2010), Rat i mir (2012) i U potrazi za izgubljenim vremenom (2013), knjigu intervjua Razgovori sa Smojom (2015), te zbirke eseja Diego Armando i sedam patuljaka (2011) i Summa Atheologiae: Nekoliko heretičkih rasprava o nemogućnosti Svemogućeg (2019).
Knjige, pripovetke, pesme i eseji prevođeni su mu na nemački, italijanski, francuski, engleski, grčki, poljski, ukrajinski, slovenski i makedonski jezik.
Živi i radi u jednom malom ribarskom selu između Trsta i Dubrovnika gde ilegalno peče rakiju, lovi ribu i povremeno zapisuje stvari.
Foto: Tanja Draškić Savić
Postanite član Laguna Kluba čitalaca i uživajte u benefitima!
Gift program od 10%, popusti do 30%, a specijalni rođendanski popust čak 40%!
E-mail adresa je obavezna
Da biste osigurali da su vaši podaci o nalogu ažurirani, molimo vas da potvrdite e-mail adresu koju želite da koristite za prijavu i obaveštenja o nalogu.