Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

bukmarker

„Biblioteka budućnosti“: šta će biti bestseleri 2114. godine? [video]

Za sto godina jedna šuma koja raste u Norveškoj postaće antologija knjiga...

U šumi Nurmarka u Norveškoj 2014. godine zasađeno je hiljadu stabala namenjenih za specijalnu antologiju knjiga ograničenog tiraža, koje će svetlost dana ugledati tek 2114.
„Biblioteka budućnosti“: šta će biti bestseleri 2114. godine? [video] - slika 1

Ovaj stogodišnji projekat pod nazivom „Biblioteka budućnosti“ započela je Kejti Paterson, konceptualna umetnica iz Škotske, sa idejom da ni za sto godina knjige ne nestanu sa planete.

Projekat je podržao grad Oslo, a svake godine biće izabran jedan pisac koji će predati svoj rukopis.

Tekstovi će se čuvati u novoj Gradskoj biblioteci u Oslu, u posebnoj sobi sagrađenoj za potrebe projekta. Poseban tim ljudi će se pobrinuti da šuma bude očuvana i da projekat opstane.

Pisci ne smeju da govore o rukopisima koje su predali, sve treba da ostane tajna koju će otkriti budući čitaoci.

Prva izabrana autorka koja je imala čast da započne građenje „Biblioteke budućnosti“ jeste Margaret Atvud, izabrana 2014, a sledeći je Dejvid Mičel, izabran 2015. godine. Sredinom 2017. saznaćemo ko je pisac za 2016. godinu.
„Biblioteka budućnosti“: šta će biti bestseleri 2114. godine? [video] - slika 2
Margaret Atvud: „Veoma sam počastvovana i srećna što sam pozvana da učestvujem u ovom projektu. Ovaj projekat predstavlja veru u ljudsku rasu i nadu da će ona postojati za sto godina. ’Biblioteka budućnosti’ će privući mnogo pažnje, jer će ljudi narednih decenija pratiti rast drveća u ovoj šumi, i pokušavati da pogode šta su pisci napisali i stavili u zapečaćene kutije.“
„Biblioteka budućnosti“: šta će biti bestseleri 2114. godine? [video] - slika 3
Dejvid Mičel: „Ovo može biti pravo olakšanje jer neću biti tu da se suočim sa posledicama ako ovo delo ne bude dobro, ali ako se ljudima svidi, neću biti tu da pokupim pohvale. U svakom slučaju, u sredini sam između Margaret Atvud i nekog sledećeg fenomenalnog pisca, tako da se nadam da je moj rukopis dobar. Mislim, izgledao bih kao epohalna istorijska budala ako bi se desilo da 2114. godine ljudi pročitaju moj rukopis i ispostavi se da ništa ne valja.“
Biblioteka budućnosti:
Margaret Atvud 2015:
Predaja rukopisa 2015:
Dejvid Mičel 2016:
Photo: Bjørvika Utvikling by Kristin von Hirsch, Skoyts AS, MJC, Giorgia Polizzi, Atelier Oslo and Lund Hagem, Atelier Oslo, Lund Hagem, Katie Paterson.

Autor: Dejvid Mičel

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Dejvid Mičel

Dejvid Mičel

Dejvid Mičel rođen je 1969. godine u Sautportu, a odrastao je u Melvernu (Vorčesteršair, Velika Britanija). Studirao je englesku i američku književnost. Nakon studija živeo je godinu dana na Siciliji, a zatim se peselio u Hirošimu (Japan) gde je tokom osam godina predavao engleski jezik. Sada živi u Irskoj. Prvi roman Dejvida Mičela, Ghostwritten, objavljen je 1999. Dobio je nagradu „Mejl on Sandej/Džon Luelin Ris“ kao najbolja knjiga pisca mlađeg od trideset pet godina, a takođe je uvršten i u uži izbor za Gardijanovu nagradu za debitantsku knjigu. Njegov drugi roman, number9dream, usledio je 2001. i uključen je u uži izbor za Bukerovu nagradu kao i za Memorijalnu nagradu „Džejms Tejt Blek“. Dejvid Mičel je 2003. izabran za jednog od Grantinih najboljih mladih britanskih romanopisaca. Njegov roman Atlas oblaka po kojem je 2012. godine snimljen istoimeni film bio je u najužem izboru za Bukerovu nagradu. A roman Hiljadu jeseni Jakoba de Zuta osvojio je 2011. godine Komonvelt nagradu.

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com