Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

bukmarker

Beskompromisna proza Radmile Lazić u knjizi „Ugrizi život“

Beskompromisna proza Radmile Lazić u knjizi „Ugrizi život“ - slika 1
Jedna od najznačajnijih savremenih srpskih pesnikinja Radmila Lazić u knjizi „Ugrizi život“ pronašla je efektnu formu za pronicljivo promišljanje života kroz lirsku prozu, kratke priče, kolaž od proznih fragmenata.

Zapitanost nad naoko običnim događajima koji okružuju svakog čoveka pretvara teme, prizore i situacije u prozi Radmile Lazić u jedinstvene senzacije, u iznenađujuće slike kojima autorsko tumačenje dodaje sjaj i čar prvog doživljaja.

Zašto se starost približava kad neko počne da pere upotrebljene najlonske kese, kako klasici mogu biti neučtivi dok zapitkuju i jedu kiflu, po čemu hladna gradska kupatila podsećaju na kupatila u Aušvicu, mogu li se pratiti slučajnosti u životu i u njima prepoznavati naročiti znakovi, kako se rešava matematika dopisivanja ili prepoznaje svoja sopstvena klupa u životu – samo su neke od mnogobrojnih proznih senzacija u ovim medaljonima Rade Lazić.

Zastupljena u mnogim antologijama srpske poezije u zemlji i inostranstvu, Radmila Lazić piše poeziju, eseje, publicističke i prozne tekstove. Pesme su joj prevođene na engleski, nemački, španski, italijanski, mađarski, norveški, japanski, poljski, makedonski… Nositeljka je posebnog priznanja Vlade Republike Srbije od 2008. godine za vrhunski doprinos nacionalnoj kulturi Republike Srbije. Pokrenula je i uređivala prvi časopis za žensku književnost ProFemina.

Knjigu „Ugrizi život“ možete pronaći u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari www.delfi.rs i na sajtu www.laguna.rs.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Radmila Lazić

Radmila Lazić

Radmila Lazić rođena je u Kruševcu. Piše poeziju, eseje, publicističke i prozne tekstove. Objavila je zbirke pesama „To je to“ (1974), „Pravo stanje stvari“ (1978), „Podela uloga“ (1981), „Noćni razgovori“ (1986), „Istorija melanholije“ (1993), „Priče i druge pesme“ (1998), „Iz anamneze (2000), „Doroti Parker bluz“ (2003. i 2004), „Zimogrozica“ (2005), „In vivo“ (2007), „Magnolija nam cveta itd.“ (2009) i „Crna knjiga“ (2014). Objavila izabrane pesme „Najlepše pesme Radmile Lazić“ (2003, izbor i predgovor Nenada Miloševića), „Srce međ zubima“ (2003, autorski izbor), „Poljubi il ubi“ (2004, izbor i pogovor Tihomira Brajovića) i „Zemni prtljag“ (2015, izbor i pogovor Bojane Stojanović Pantović). Objavila knjige eseja „Mesto žudnje (2005) i „Misliti sebe (2012). Autorka je prve antologije ženske poezije „Mačke ne idu u raj (2000), kao i antologije srpske urbane poezije „Zvezde su lepe, ali nemam kad da ih gledam (2009). Objavila knjigu antiratne prepiske „Vjetar ide na jug i obrće se na sjever“ u koautorstvu sa Biljanom Jovanović, Radom Iveković i Marušom Krese, u ediciji „Suhrkamp“ (1993), a potom i u ediciji „Apatridi“ (1994). Zastupljena u mnogim izborima i antologijama srpske poezije u zemlji i inostranstvu. Pesme su joj prevođene na engleski, nemački, španski, italijanski, mađarski, norveški, japanski, poljski, makedonski… Objavila knjige izabranih pesama na makedonskom, engleskom, norveškom i nemačkom jeziku: „Метафизика на самракот“ (2001) u prevodu Branka Cvetkovskog (Makedonija), „A Wake for the Living“ u prevodu Čarlsa Simića (Graywolf Press, USA, 2003, bilingvalno), „A Wake for the Living“ (Bloodaxe Books, England, 2004, bilingvalno), „Med hjartet mellom tennene“ u prevodu Nataše Ristivojević Rajković i Torsteina Stiegler Seima (Solum Forlang, Oslo, 2005), „Das Herz zwischen den Zahnem“ u prevod Mirjane i Klausa Wittmanna (Erata, Leipzig, 2011, bilingvalno). Dobitnica nagrada za poeziju: „Milan Rakić“, „Đura Jakšić“, „Desanka Maksimović“, „Vladislav Petković Dis“, „Vasko Popa“, „Jefimijin vez“, „Laza Kostić“, „Milica Stojadinović Srpkinja“. Bila je u najužem izboru za međunarodnu nagradu „Zbignjev Herbert“ 2016. koju dodeljuje Fondacija „Zbignjev Herbert“ iz Varšave. Pokrenula i uređivala prvi časopis za žensku književnost „ProFemina“. Uređivala biblioteku „Femina“ u Prosveti i biblioteku „Prethodnice“ u Narodnoj knjizi. Nositeljka je posebnog priznanja Vlade Republike Srbije od 2008. godine za vrhunski doprinos nacionalnoj kulturi Republike Srbije. Članica Srpskog PEN centra. Otvorila 57. Beogradski sajam knjiga 2012. Živi u Beogradu.  

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com