Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

bukmarker

Autor knjige „Homo Deus“- Juval Noa Harari – predviđa nam bogoliku budućnost

Autor knjige „Homo Deus“- Juval Noa Harari – predviđa nam bogoliku budućnost - slika 1
Ako pogledamo unazad, čini se da su neke knjige kao stvorene za eksperte-lidere industrijskih kompleksa. Prethodna knjiga Juvala Noe Hararija, „Sapiens: A Brief History of Humankind“ („Sapiens: Kratka istorija čovečanstva“), bez sumnje je jedna od njih.

Zahvaljujući njoj autor je bio pozvan da učestvuje na jednoj od konferencija u organizaciji kompanije „TEDGlobal“ 2015. (Vaša knjiga neće zapasti za oko pripadnicima vladajuće elite ukoliko ne postane predmet razglabanja na nekom međunarodnom skupu.) Nakon samo godinu dana, najuticajniji ljudi u Sjedinjenim Državama su je čitali. Mark Zukerberg je uvrstio u izbor za svoj onlajn čitalački klub. Barak Obama je preporučio u jednom od televizijskih pojavljivanja. Bil Gejts ju je za „Njujork Tajms“ naveo kao jednu od 10 knjiga koje bi poneo na pusto ostrvo – i zašto da ne? Ako ćete već da izigravate Toma Henksa, umesto odbojkaške lopte društvo može da vam pravi i kratka istorija vaših, sada dalekih, sapatnika – ljudi.

Razlog zbog kojeg je knjiga „Sapiens“ bila toliko privlačna intelektualnoj eliti možda je u načinu na koji je predstavila velike ideje – o evolucijama i revolucijama u ljudskom saznanju i civilizacijama – kroz niz vrlo prijemčivih primera. A šta je najmučnije? Knjiga „Sapiens“ ima vrlo neizvestan kraj. Nakon 70.000 godina dominacije na planeti Zemlji, mi Homo sapiensi, čini se, možda ipak nismo toliko nedodirljivi.

„Budući gospodari sveta će se verovatno od nas razlikovati više nego što smo se mi razlikovali od Neandertalaca“, napisao je. „Dok smo i mi i Neandertalci ipak samo ljudi, naši naslednici će biti više nalik bogovima.“

Upravo to i jeste naziv Hararijevog nastavka: „Homo Deus: Kratka istorija sutrašnjice“. Kao i „Sapiens“, knjiga je živopisna, provokativna i sigurno će biti veliki hit među među pripadnicima društvenih elita. Nije mi namera da omalovažavam rad jednog talentovanog i naprednog mislioca. Harari, inače istoričar na Jevrejskom Univerzitetu u Jerusalimu, ima poseban dar da sažme podatke iz velikog broja različitih disciplina na inspirativan i uzbudljiv način.

Suština je u tome da se u knjizi „Homo Deus“ iznosi tvrdnja da se mi danas nalazimo na jedinstvenoj poziciji u istoriji naše vrste. „Danas, prvi u put u ljudskoj istoriji“, piše Harari, „više ljudi umire od previše jela nego od toga što nisu imali šta da jedu; više ljudi umire od starosti nego od zaraznih bolesti; i više ljudi počini samoubistvo nego što ih zajedničkim snagama ubiju vojnici, teroristi i kriminalci.“

Budući da smo gotovo savladali (mada nismo u potpunosti iskorenili) glad, epidemije i ratove, kako tvrdi Harari, sada možemo da se usmerimo na ostvarivanje viših ciljeva. Večna sreća. Besmrtnost. „U potrazi za blaženstvom i besmrtnošću“, napisao je, „ljudi zapravo teže da  postanu bogovi.“

Ukoliko vam je poznata priča o Ikaru, jasno vam je da se ovakvi pokušaji obično neslavno završe.   Harari smatra da ćemo u pokušaju da se dovedemo do savršenstva – što je osnovna pretpostavka humanizma, čijom se istorijom i evolucijom autor naširoko bavi – uništiti samu suštinu humanizma.

Naše sporo kretanje ka ovoj opasnoj teritoriji uveliko traje. Mi uzimamo tablete koje menjaju naše reakcije i vršimo odabir embriona koji imaju najbolje predispozicije za optimalan razvoj. Jedan od ogranaka kompanije Gugl, „Calico“ ima vrlo skroman cilj – da uspori proces starenja. Ako dodamo i napredak u biološkom i robotičkom inženjeringu, naša radikalna transformacija je, po Hararijevom mišljenju, vrlo dostižna.

„Relativno male promene u genima, hormonima i neuronima“, ističe autor, „bile su dovoljne da se Homo erectus – koji nije bio sposoban da napravi bilo šta bolje od kremena – preobrazi u Homo sapiensa, sposobnog za izgradnju svemirskih brodova i kompjutera.“ Na osnovu čega pretpostavljamo da se Sapiens nalazi na kraju evolucionog razvoja?

Pa ipak, neizbežno se postavlja pitanje: ukoliko se ne nalazimo na kraju puta, šta je sledeće?

Kratak, jeziv odgovor glasi: budućnost koja mnogo više liči na Zapadni svet (iz istoimenog filma i serije), nego na Diznilend. Mala, odmetnička republika superljudi i tehno elite, vremenom će se odvojiti od ostatka čovečanstva. Oni koji budu imali veštine i posedovali odgovarajuće algoritme za redizajniranje sopstvenih mozgova, tela i umova – što će po Hararijevom mišljenju biti najveći izum XXI veka – postaće bogovi; oni koji to ne budu mogli biće označeni kao ekonomski neisplativi i vremenom će izumreti.

A onda ćemo se, potpuno nesvesni, probuditi jednog sunčanog jutra i shvatiti da smo se potpuno prepustili mašinama. „Onog trenutka kad veštačka inteligencija prevaziđe ljudsku inteligenciju“, piše Harari, „mogla bi da prosto  zbriše čovečanstvo.“

Svet kojim vladaju moćnici i lopovi nije ništa u poređenju sa svetom kojim bi vladali roboti. U tom slučaju vlade bi posedovale mnogo manju moć od Gugla.

Ovakav distopijski scenario leži na mnogim diskutabilnim pretpostavkama. Jedna od njih je da mi ne posedujemo slobodnu volju, i da je nikada nismo posedovali, što je filozofsko pitanje. Druga je da će ljudi nekako u potpunosti odbaciti svoje društvene instinkte (zahvaljujući kojima smo, kako je autor istakao u „Sapiensu“, i bili uspešni do sada). Možda će učenici početi da uče isključivo iz kompjuterskih programa. Ali pretpostavljam da će i dalje žudeti da sa drugim učenicima raspravljaju o onome što su naučili. Možda će nam kompjuteri postavljati medicnske dijagnoze. Ali i dalje će nam biti potrebni doktori da nam ih objasne.

Tek pred sam kraj knjige, autor uzima u obzir ideju da živi organizmi ipak nisu zasnovani na algoritmu.

Harari kaže da njegova knjiga „Homo Deus“ ipak nije proročanstvo. Nadajmo se da nije. Nakon svih problema izazvanih lažnim vestima i sramno velikog broja skandala zbog ugrožene privatnosti, čini se da je vrhunac slave Silicijumske doline iza nas. Ako je išta od budućnosti kakvu nam Harari predviđa istinito, sve što mogu da kažem jeste: #Otpor.

 Izvor: nytimes.com
 Prevod: Maja Horvat

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Juval Noa Harari

Juval Noa Harari

Juval Noa Harari rođen je u Haifi u Izraelu 1976. godine, a diplomirao je na Univerzitetu u Oksfordu 2002. godine. Profesor Harari je sručnjak za istoriju sveta, srednjovekovnu i vojnu istoriju. Trenutno je usmeren ka istraživanju sledećih makro-istorijskih pitanja: Koji je odnos između istorije i biologije? Kakva je suštinska razlika između Homo sapijensa i životinja? Postoji li pravda u istoriji? Ima li istorija svoj pravac? Da li ljudi postaju srećniji tokom istorije? Koje i kakve etičke dileme pred nas postavlja uspon tehnologije u 21. veku. Dobitnik je mnogih međunarodnih nagrada, a postao je poznat širom sveta nakon što je objavio knjigu Sapijens: Kratka istorija čovečanstva, koja je prevedena na više od 50 jezika. Dve godine kasnije, objavio je i knjigu Homo deus: Kratka istorija sutrašnjice, koja je prodata u više od 4.000.000 primeraka i takođe prevedena na više od 50 jezika. U knjizi 21 Lekcija za 21. vek u kojoj se posle pogleda u prošlost u Sapijensu i zagledanosti u budućnost u Homo deusu zaustavlja u sadašnjem trenutku on daje odgovore na ključna pitanja: Šta nam se sad upravo događa? Koji su današnji najveći izazovi i izbori? Na šta bi trebalo da obratimo posebnu pažnju? 2024. Harari je objavio i knjigu Neksus: Kratka istorija informacionih mreža, od kamenog doba do veštačke inteligencije u kojoj je težište na izazovima koje će nove informacione mreže staviti pred nas.. Profesor Harari širom sveta drži predavanja na kojima predstavlja teme iz svojih knjiga i članaka, a redovno objavljuje u časopisima Guardian, Financial Times, The Times, Nature magazine i Wall Street Journal. Često volontira za mnoge humanitarne organizacije i obraća se publici na otvorenim predavanjima kojima svi mogu da prisustvuju.

O životu, vrlini i moći razuma: „Meditacije ili Samom sebi“ Marka Aurelija u prodaji od 5. marta

Remek-delo praktične filozofije „Meditacije ili Samom sebi“ poslednjeg rimskog cara Marka Aurelija, sa izuzetnim predgovorom Vladete Jankovića, nudi dragocene uvide o životu, vrlini i moći razuma. Meditacije koje je napisao u poslednjim godinama svojih vojnih pohoda sadrže privatna

Pročitaj više

Promocija knjige „Boja straha“ Zorana Petrovića 5. marta u knjižari Delfi SKC

Promocija knjige „Boja straha“ Zorana Petrovića biće održana u četvrtak 5. marta od 18 sati u knjižari Delfi SKC. Pored autora, govoriće pisac Đorđe Bajić i urednica Mina Kebin. Moderiraće Mona Cukić. Ovaj roman svojevrsni je nastavak „Ukusa straha“, prvog psihološkog

Pročitaj više

Igrajmo se bojama: Veliki posteri za bojenje „U zoo-vrtu“ i „U luna-parku“ u prodaji od 5. marta

Čuješ li tutnjavu vozića i muziku sa ringišpila? Mmm, zamirisale su kokice u luna-parku! Okupi društvo pa pođite različitim stazama zoo-vrta. Pauza je u bistrou! Razvij veliku bojanku, zgrabi bojice i gledaj kako luna-park ili zoo-vrt oživljavaju pod tvojom rukom. Prati primer ili svojoj

Pročitaj više

Ljiljana Šarac predstaviće „Buket žutih ruža“ 6. marta u Bačkom Petrovcu

Bački Petrovac sledeće je odredište naše književnice Ljiljane Šarac, u kojem će 6. marta od 18.00, u Biblioteci „Štefan Homola“, predstaviti svoj aktuelni roman „Buket žutih ruža“, koji ulazi u deseti mesec top-liste najprodavanijih Laguninih naslova. „Buket“ Ljiljane Šarac

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com