Antičke teme: „Ahilova pesma“
„Ahilova pesma“ debitantski je roman američke spisateljice Madlin Miler (prevod Nevena Andrić) ovjenčan nagradom Orindž, u kome se autorka vraća jednoj od najstarijih i najvažnijih priča zapadne civilizacije – o Troji i velikom ratu.
Patroklo, stidljivi mladi princ, prognan je na dvor kojim vladaju kralj Pelej i njegov savršeni sin Ahil. Pod uobičajenim okolnostima putevi im se svakako ne bi ukrstili; ipak, Ahil sklapa prijateljstvo sa obeščašćenim kraljevićem. I dok izrastaju u mladiće vične ratnim i vidarskim vještinama, njihovo drugarstvo prerasta u nešto dublje – uprkos protivljenju Ahilove majke Tetide, surove morske boginje.
Ubrzo stižu vijesti da je oteta Helena, kraljica Sparte. Rastrzan između ljubavi i strahovanja, Patroklo polazi sa Ahilom u Troju, i ne znajući da će godine koje će uslijediti staviti na probu sve do čega im je stalo.
Ali ko je, zapravo, Patroklo i kakva je priroda njegovog odnosa sa Ahilom? Ova pitanja su inspirisala Milerovu i željela je da na njih odgovori jer nam „Ilijada“ ne nudi objašnjenje. U epu saznajemo samo da je Patroklo bio najvoljeniji od Ahilovih saputnika i uz nekoliko biografskih detalja – da je odrastao na dvoru Ahilovog oca jer je prognan iz svog kraljevstva.
Potonjim generacijama Grka bilo je očigledno da su njih dvojica bili ljubavnici. U izgubljenoj Eshilovoj drami „Mirmidonci“ tako je i naglašeno, a spominje se i u Platonovom dijalogu „Gozba“. Kada su Aleksandar Veliki i njegov ljubavnik Hefastion posjetili Troju na putu ka Persiji, legenda kaže da su prinijeli žrtve na grobu u kojem su sahranjeni Ahil i Patroklo.
Ovakvi detalji ponudili su Milerovoj materijal za ljubavnu priču o legendarnim herojima koju je ona ispričala iz neočekivane perspektive. Posebna snaga leži u ženskim likovima, prije svega u opisu Ahilove majke Tetide, morske nimfe koja ima jaku potrebu da zaštiti svoga sina. Takođe, Milerova divno dočarava i lik robinje Brisejide čime Ahilov gnjev tokom Trojanskog rata dobija dodatno na snazi. „Ahilova pesma“ je priča o ljubavi, ali i o silnoj bici između bogova i kraljeva, spokoja i časti, besmrtne slave i ljudskog srca.
Madlin Miler je rođena u Bostonu a odrasla je u Njujorku i Filadelfiji. Pohađala je univerzitet Braun, gdje je diplomirala i magistrirala klasične jezike. Posljednjih petnaest godina predaje i podučava latinski, grčki i Šekspira. Njen prvi roman „Ahilova pesma“ iz 2012. godine preveden je na dvadeset i pet jezika. Autorka je i romana „Kirka“. Eseji Milerove objavljivani su u različitim novinama i časopisima. Živi u Filadelfiji, SAD.
Autor: Vujica Ognjenović
Izvor: Vijesti
Patroklo, stidljivi mladi princ, prognan je na dvor kojim vladaju kralj Pelej i njegov savršeni sin Ahil. Pod uobičajenim okolnostima putevi im se svakako ne bi ukrstili; ipak, Ahil sklapa prijateljstvo sa obeščašćenim kraljevićem. I dok izrastaju u mladiće vične ratnim i vidarskim vještinama, njihovo drugarstvo prerasta u nešto dublje – uprkos protivljenju Ahilove majke Tetide, surove morske boginje.
Ubrzo stižu vijesti da je oteta Helena, kraljica Sparte. Rastrzan između ljubavi i strahovanja, Patroklo polazi sa Ahilom u Troju, i ne znajući da će godine koje će uslijediti staviti na probu sve do čega im je stalo.
Ali ko je, zapravo, Patroklo i kakva je priroda njegovog odnosa sa Ahilom? Ova pitanja su inspirisala Milerovu i željela je da na njih odgovori jer nam „Ilijada“ ne nudi objašnjenje. U epu saznajemo samo da je Patroklo bio najvoljeniji od Ahilovih saputnika i uz nekoliko biografskih detalja – da je odrastao na dvoru Ahilovog oca jer je prognan iz svog kraljevstva.
Potonjim generacijama Grka bilo je očigledno da su njih dvojica bili ljubavnici. U izgubljenoj Eshilovoj drami „Mirmidonci“ tako je i naglašeno, a spominje se i u Platonovom dijalogu „Gozba“. Kada su Aleksandar Veliki i njegov ljubavnik Hefastion posjetili Troju na putu ka Persiji, legenda kaže da su prinijeli žrtve na grobu u kojem su sahranjeni Ahil i Patroklo.
Ovakvi detalji ponudili su Milerovoj materijal za ljubavnu priču o legendarnim herojima koju je ona ispričala iz neočekivane perspektive. Posebna snaga leži u ženskim likovima, prije svega u opisu Ahilove majke Tetide, morske nimfe koja ima jaku potrebu da zaštiti svoga sina. Takođe, Milerova divno dočarava i lik robinje Brisejide čime Ahilov gnjev tokom Trojanskog rata dobija dodatno na snazi. „Ahilova pesma“ je priča o ljubavi, ali i o silnoj bici između bogova i kraljeva, spokoja i časti, besmrtne slave i ljudskog srca.
Madlin Miler je rođena u Bostonu a odrasla je u Njujorku i Filadelfiji. Pohađala je univerzitet Braun, gdje je diplomirala i magistrirala klasične jezike. Posljednjih petnaest godina predaje i podučava latinski, grčki i Šekspira. Njen prvi roman „Ahilova pesma“ iz 2012. godine preveden je na dvadeset i pet jezika. Autorka je i romana „Kirka“. Eseji Milerove objavljivani su u različitim novinama i časopisima. Živi u Filadelfiji, SAD.
Autor: Vujica Ognjenović
Izvor: Vijesti
