Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

bukmarker

„Alhemija bombe“ – dvadeset strašnih toponima koji su promenili svet

„Alhemija bombe“ – dvadeset strašnih toponima koji su promenili svet - slika 1
Možda niste znali, ali čuveni peace simbol mirovnih i hipi pokreta prvobitno je nastao kao deo kampanje protiv nuklearnih bombi i doslovno znači „ne bombama“. Možda vam je poznato da dvodelni kupaći kostim nosi naziv bikini zbog nuklearne detonacije na istoimenom ostrvu, kao i da je lik Godzile, morskog čudovištva, izmišljen u Japanu nakon megatonske detonacije bombe Kasl Bravo.

Nova knjiga naučnog novinara i dugogodišnjeg autora Vremena Slobodana Bubnjevića, pod nazivom „Alhemija bombe“, preispituje kako je istorija razvoja nuklearnih oružja i reaktora izmenila savremenu civilizaciju. I kako strah od bombe, od američkog projekta Menhetn u Drugom svetskom ratu do nuklearke Zaporožje danas, oblikuje našu svakodnevicu.

Njihova imena, naime, izazivaju strah. Nije neophodno da poznajete strukturu atomskog jezgra ili da razumete silinu lančane reakcije, dovoljno je samo da neko u prostoriji izgovori jednu od tih zastrašujućih reči – Hirošima, Černobilj, Fukušima – zli dusi nuklearne fizike odmah će izviriti iz mračnih uglova.

Naučnopopularna, publicistička knjiga „Alhemija bombe“ prikazuje dramatičnu istoriju nuklearne ere kroz 20 takvih strašnih toponima – lokacija na planeti gde je korišćenje energije atoma ostavilo trajne ožiljke i preraslo u svojevrsne simbole savremenog doba.

Počev od kvantne revolucije u fizici, „Alhemija bombe“ prikazuje kako su fizičari istražujući strukturu atoma otkrili mračnu tajnu cepanja jezgra i kako je, u vreme dok se na svet spuštao mrak nacizma, počela trka u izgradnji bombe. Analizirajući nuklearne programe SAD, Sovjeta i Nemaca, knjiga dalje prati period intenzivnih nuklearnih proba tokom Hladnog rata, nesreće u postrojenjima Majak i Vindskejl, kao i tenzije tokom Kubanske krize. Uz poglavlja koja se bave Iranom, Severnom Korejom i drugim nuklearnim silama, deo knjige je posvećen i Vinči i manje poznatoj istoriji jugoslovenskog nuklearnog programa.

Značajan deo knjige bavi se reaktorima i civilnom primenom nuklearne energije, kao i nesrećama u Černobilju i Fukušimu, što je retko i u svetskoj publicistici na ovu temu, jer bombe i reaktori „retko stanuju u istoj knjizi“.

Donekle jedinstvena na našem tržištu, knjiga je objavljena u izdanju Lagune. Sticajem okolnosti, izašla je uporedo sa filmskih hitom „Openhajmer“ i od 21. jula prodaje se u knjižarama širom Srbije.

Izvor: Vreme

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Slobodan Bubnjević

Slobodan Bubnjević

Slobodan Bubnjević je naučni novinar i pisac. Rođen 1978. u Rijeci u Hrvatskoj, završio je Matematičku gimnaziju u Beogradu i diplomirao eksperimentalnu fiziku na Fizičkom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Zaposlen je kao stručni savetnik za komunikacije u Institutu za fiziku u Beogradu. Pre toga je radio u Centru za promociju nauke, a još pre toga u beogradskom nedeljniku Vreme. Popularne članke povremeno piše za američke časopise kao što je Physics Today, ali sarađuje i u brojnim domaćim medijima, kao što su RTS, Politika, Vreme, National Geographic Srbija, Klima 101 i Odiseja. Uređuje portal „Nauka kroz priče“. Objavio je dve zbirke priča: Perturbacije i druge nevolje i Strah od promaje. Član je Srpskog književnog društva i dobitnik nagrade Fonda „Borislav Pekić“ za roman Sedmi narod. Živi u Pančevu, sa suprugom Draganom Mladenović i dve kćerke.

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com