Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

  • Do 20%
  • -10%
Dvor kneza Mihaila Obrenovića 1860–1868.

Dvor kneza Mihaila Obrenovića 1860–1868.

O knjizi
Vladar fascinantne ličnosti i sudbine. „U svojim prethodnim delima Nebojša Jovanović odvažio se na originalan istoriografsko-književni postupak prikazivanja ličnosti poput kneza Aleksandra Karađorđevića i Jevrema Obrenovića kroz priču o njihovim dvorovima kao svojevrsnim prostorima u kojima se odvijao privatni i društveni život. Dvor kneza Mihaila Obrenovića čitaoce upoznaje sa ljudima, događajima i okolnostima koje su obeležile prve decenije druge polovine XIX veka. Ovu knjigu posebno zanimljivom čini i pogled na kneževu ličnost iz ugla žena, počev od majke kneginje Ljubice, preko supruge Julije Hunjadi i rođaka Anke i Katarine, do najmlađe nećake Katarine Konstantinović. Najintrigantnija je upravo povest o dve Katice koja baca specifičnu svetlost na ličnost kneza Mihaila.“ – Dr Katarina Mitrović, Filozofski fakultet u Beogradu „Knjiga Nebojše Jovanovića prikazuje ličnost i život kneza Mihaila Obrenovića, koji i danas važi za jednog od najpopularnijih srpskih vladara i čiji spomenik krasi centar Beograda. Autor oživljava karakter dvorskog života, ukazuje na društvene promene koje su obeležile Srbiju u drugoj polovini XIX veka i opisuje život u srpskoj prestonici, koja je u to vreme imala manje od 19.000 stanovnika. Dvor kneza Mihaila postao je kulturni obrazac za srpsko društvo, a samog kneza smatrali su za najvećeg gospodina među srpskim vladarima koji je uložio veliki trud uspostavljajući institucije kulture, prosvete i nauke. Istorija ga pamti kao vladara koji je ispratio povlačenje poslednjih turskih garnizona iz Srbije 1867. godine.“ – Dr Kosta Nikolić, Institut za savremenu istoriju u Beogradu
Detalji o proizvodu
Komentari (3)
Prikazi (4)
Cena:
1.199,00RSD
Članska cena i do
959,20RSD

Besplatna dostava na teritoriji Srbije za porudžbine preko 3.000 dinara.

Slika Nebojša Jovanović

Nebojša Jovanović

Nebojša Jovanović (Loznica, 1963), istoričar i književnik. U rodnom gradu završio osnovnu školu i srednje usmereno obrazovanje, a u Beogradu, na Odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta, diplomirao, magistrirao i doktorirao. Radio u Jevrejskom istorijskom muzeju, u Beogradu, Zadužbini kralja Petra Prvog u Topoli (Oplenac), Petoj beogradskoj gimnaziji a danas je urednik u Zavodu za udžbenike, u Beogradu. Godinu 2003. proveo na usavršavanju u Institutu „Georg Ekert“ u Braunšvajgu (Nemačka) i istraživanju u arhivima u Beču i Temišvaru. Bavi se i književnim radom i slikarstvom. Objavio više stručnih članaka i prikaza (oko trideset) u vezi sa istorijom beogradskih i sremskih Jevreja, nacionalnom istorijom 19. i 20 veka, istorijom jugoslovenskih ratova 90-ih godina 20. veka  i metodikom nastave istorije. Jedan je od autora Srpskog biografskog rečnika, Matice srpske u Novom Sadu, Školskog sveznanja (Beograd, 2007) i Enciklopedije srpskog naroda (Beograd, 2008). Koautor je udžbenika za 8. razred osnovne škole (Zavod za udžbenike, Beograd, 2005-2009). Od samostalnih stručnih radova i knjiga objavio je: Gde je bila Kinamova Tara, „Aleteja“, br. 1, Filozofski fakultet, Beograd, 1988, str. 105-133; Pregled istorije beogradskih Jevreja do sticanja građanske ravnopravnosti (1888), „Zbornik radova Jevrejskog istorijskog muzeja“, br. 6, Beograd, 1992, str. 115-165; Jevrem Obrenović – skica jedne političke karijere, „Istorijski glasnik“ (L), Beograd, 2004, str. 99-133; Aleksandar Karađorđević, knez Srbije (1842-1858), skica za biografiju, „Danica za 2006. godinu“, Beograd, 2005, str. 94-111; Loznički šanac i borbe na njemu u Prvom ustanku (1807-1813), „Spomenica zadužbinskog društva Prvi srpski ustanak“, Beograd, 1996, str. 99-117; Ustanička čitanka 1804-1815 – priručnik za učenike i nastavnike, Beograd, 2004, str. 1-489; Leksikon ličnosti u udžbenicima istorije, Novi Sad, 2001, 2003 (dva izdanja), str. 1-478; Revolucionarne vlade (1942-1945), Vlade Srbije (1805-2005), Beograd, 2005, str. 134-167; Državni savet Kneževine i Kraljevine Srbije, „Spomenica Istorijskog arhiva Srem“, br. 9, Sremska Mitrovica, 2010, str. 100-111; Knez Aleksandar Karađorđević (1806-1885), Biografija, Beograd, 2010, str. 1-318; Dvor kneza Aleksandra Karađorđevića (1842-1858), Beograd, Laguna, 2010, str. 1-424, i druga.Roman Idemo na Zagreb (Beograd, 1998, 2003), objavljen je u Zagrebu (Naklada Pavičić) u čak 11 izdanja (2001-2008), a preveden je i na francuski jezik (A nous Zagreb, Actes sud, Arlles, 2003). Član je Predsedništva Društva istoričara Srbije, a član Nacionalnog prosvetnog saveta Republike Srbije bio je u prvom mandatu (2006-2009).

Slični naslovi

Kupci ove knjige kupili su i

34c49152-112c-4b0d-ac99-f2f909239dfb

Postanite član Laguninog kluba čitalaca i uživajte u brojnim pogodnostima!

Učlanite se u Lagunin klub čitalaca i obezbedite 10% popusta na sve Lagunine knjige, popuste koji rastu do 20%, rođendanski popust od čak 40%, dodatne pogodnosti na društvene igre, gift asortiman i Bukmarker kafeterije – jer čitanje je još lepše kada vam se isplati.

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com