



Ovaj klasik posleratne književnosti upečatljiv je portret siromašnih, obespravljenih, beskućnika i bludnica pisan divljom i zastrašujućom snagom i sirovim, realističnim jezikom pravih Bruklinaca. Malo je romana koji su pobudili toliko kontroverze koliko ovo Selbijevo nesporno remek-delo. Često opisivano kao pakleno i opsceno, ono pripoveda o Njujorčanima koji su na svakom uglu susretali samo najgore ljudske patnje. Ipak, u tim napaćenim životima ima trenutaka ispunjenih izuzetnom nežnošću. Džordžeta, transvestit koji se zaljubljuje u bezosećajnu bitangu i Hari, vođa radničkog štrajka koji svoje najiskrenije želje skriva iza prostačke muževnosti, nezaboravne su literarne kreacije, a Poslednje skretanje za Bruklin roman koji ni današnjim čitaocima ne izgleda ništa manje silovit nego kada je prvi put objavljen.
„Dramatičan i neposredan poput bleska sečiva.“
Los Angeles Times
„Izuzetno dostignuće… okrutna vizija pakla pred kojom ne možete skrenuti pogled.“
The New York Times Book Review
„Opominjuće, neumoljivo, pulsirajuće.“
Newsweek




Užasno tmurne realnosti, unutrašnjeg gradskog života, iskreno živa, emotivna i posebna priča. Selbijev stil je osvežavajuće slobodan, reči na stranicama slamaju srca. Postoji nešto moćno, jako, brutalno, stravično bolno, težak način pisanja, stil ovog romana, specijalni motivi, oni za koje biste pomislili da nikada ne bi tiho i tajno pronašli mesto u vašem srcu. Umesto prezira osećate sažaljenje, tugu, očaj, empatiju i razumevanje prema karakterima romana koji postaju žrtve pohlepe, ljutnje, zbunjenosti, bluda, pada morala u tamnom, surovom svetu gde tračak svetlosti ne pronalazi svoje mesto, gde depresivnost romana, koji je ipak nekako fascinantno žudan, očaravajuć, gotovo svakom svojom rečju podstiče pitanje „Kako ljudska bića mogu da završe ovako, da tretiraju jedni druge kao stvari, bez duše, volje, snova, sopstvenih potreba i želja, bez ikakve nade za bolji život?“ Autor stvara izuzetno ekspresivnu, potresnu, živu prozu, njegovo delo izražava misli i želje silovatelja, zavisnika od droge, prostitutki, transvestita, nasilnika, običnih ljudi. Kontraverzni, opasni događaji u Bruklinu krajem 50-tih ostavljaju bez teksta, izazivaju jezu kod čitaoca, teraju ga da skloni oči sa tamnih stranica. U romanu ne postoji ni ruka pravde, često smo ostavljeni da razmišljamo o likovima, o slepoj ulici koja čini njihove setne, opasne živote. To je knjiga o frustracijama i konfliktima, o problemima, ali i o snovima i maštanjima ljudi u izuzetno lošem okruženju, o životima koji više nisu pod njihovom kontrolom. Narativni stil nas uvlaci daleko od sveta, od stvarnosti u bedne, žalosne trenutke ispunjene saosećanjem. Selbi iscrtava sumornu sliku siromašnih, niže radničke klase, a nemilosrdni Bruklin zadaje teške nalete udaraca. Mračna, uznemirujuća, opasna dirljiva priča nije za svakoga ali sigurno je da je obožavana od strane mnogih, pravo umetničko delo. Roman koji se ne zaboravlja brzo, koji vas menja, koji zahteva poštovanje i pažnju.