Njegoševa nagrada

Prva knjiga Vernika iz trilogije „Vreme zla“

Mi moramo iza svega javnog da tražimo: a šta je tajno? Jer tajno je istina. „Mi radimo najčasniji posao na ovom svetu: tragamo za pravim istinama i borimo se protiv zla koje jedino mi možemo uništiti“ – reći će Petar svakom novom agentu...

Ljudi imaju najmanje mašte za dobro; svi su postupci u činjenju dobra prosti, obični, neposredni. A u svakom zlu stoji inovacija; veliko zlo je stvaralačko po metodu izvođenja.

Dobrica Ćoćić u beleškama marta 1981. o liku Petra Bajevića

„O tome se, dakle, radi: o tome kako se raspala ’stara Jugoslavija’, ostavivši nam do danas vjernike, otpadnike i grešnike... Pisac je, relativizirajući sliku povijesti, koju uvijek pišu pobjednici, svoje likove projektirao kao nosioce izuzetnih, čak ekstremnih ideja, koncentrirajući u njima svu silu etičkih dilema sa kojima trajno imamo posla i za protagoniste uzeo uglavnom ličnosti koje su pripadale predratnom revolucionarnom pokretu, koji je iz NOB izišao kao pobjednik.“ (Igor Mandić)

*

Trilogija „Vreme zla“ Dobrice Ćosića iznosi drukčije promišljanje prelomnih događaja koji su sredinom XX veka doveli do građanskog rata i rađanja socijalističke Jugoslavije iz pepela starog režima. Kada je u sto hiljada primeraka 1985. objavljen njen prvi deo, Grešnik, tadašnja kritika ocenila ga je kao „antikomunistički pamflet“. Romanima Otpadnik 1986. i Vernik 1990. nastavlja se Ćosićeva saga porodice Katić sa istorijskim ličnostima onoga vremena i uz otvorenu reviziju službene istoriografije.