Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

  • Do 20%
  • -10%
Dvor gospodara Jevrema Obrenovića 1816-1842.

Dvor gospodara Jevrema Obrenovića 1816-1842.

O knjizi
Nagrada „Stuplje“ Prva biografija čoveka koji je Evropu doveo u Srbiju U dvoru gospodara Jevrema Obrenovića, najpre u Šapcu a potom i u Beogradu, otpočelo je priređivanje prvih književnih i muzičkih večeri, umetničkih posela i balova za najveću varošku gospodu tadašnje Srbije. Veliku zaslugu u organizovanju ovakvih vrsta svečanosti imali su vaspitači Jevremove dece koji su došli iz Temišvara, ali presudnu ulogu imali su Jevrem i njegova supruga Tomanija, a kasnije i njihova kći Anka, koja je gostima svirala na prvom klaviru dopremljenom u Srbiju (1829). Po prelasku u Beograd 1831, u Jevremovom domu rodila se ideja o osnivanju Narodne biblioteke i Srpskog učenog društva (najpre Društva srbske slovesnosti, danas Srpske akademije nauka i umetnosti). U tom „predsoblju vlasti“ došlo se i na ideju o školovanju darovite srpske mladeži u evropskim univerzitetskim centrima, omladine koja će deceniju kasnije, odevena u evropska odela, u čuvenim redengotima i sa skoro obaveznim šiljatim bradicama, zauzeti najuticajnije položaje u državi. Knjiga istoričara i pisca Nebojše Jovanovića predstavlja osvrt na ličnost i život najmlađeg brata kneza Miloša i pretka srpskih kraljeva iz dinastije Obrenović, znamenitog čoveka koji je mnogo uradio za Srbiju ali je nepravedno zapostavljen u našem nacionalnom pamćenju.
Detalji o proizvodu
Komentari (0)
Cena:
699,00RSD
Članska cena i do
559,20RSD

Rasprodato

Želite da vas obavestimo kada artikal ponovo bude dostupan? Kliknite na dugme ispod!

Besplatna dostava na teritoriji Srbije za porudžbine preko 3.000 dinara.

Slika Nebojša Jovanović

Nebojša Jovanović

Nebojša Jovanović (Loznica, 1963), istoričar i književnik. U rodnom gradu završio osnovnu školu i srednje usmereno obrazovanje, a u Beogradu, na Odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta, diplomirao, magistrirao i doktorirao. Radio u Jevrejskom istorijskom muzeju, u Beogradu, Zadužbini kralja Petra Prvog u Topoli (Oplenac), Petoj beogradskoj gimnaziji a danas je urednik u Zavodu za udžbenike, u Beogradu. Godinu 2003. proveo na usavršavanju u Institutu „Georg Ekert“ u Braunšvajgu (Nemačka) i istraživanju u arhivima u Beču i Temišvaru. Bavi se i književnim radom i slikarstvom. Objavio više stručnih članaka i prikaza (oko trideset) u vezi sa istorijom beogradskih i sremskih Jevreja, nacionalnom istorijom 19. i 20 veka, istorijom jugoslovenskih ratova 90-ih godina 20. veka  i metodikom nastave istorije. Jedan je od autora Srpskog biografskog rečnika, Matice srpske u Novom Sadu, Školskog sveznanja (Beograd, 2007) i Enciklopedije srpskog naroda (Beograd, 2008). Koautor je udžbenika za 8. razred osnovne škole (Zavod za udžbenike, Beograd, 2005-2009). Od samostalnih stručnih radova i knjiga objavio je: Gde je bila Kinamova Tara, „Aleteja“, br. 1, Filozofski fakultet, Beograd, 1988, str. 105-133; Pregled istorije beogradskih Jevreja do sticanja građanske ravnopravnosti (1888), „Zbornik radova Jevrejskog istorijskog muzeja“, br. 6, Beograd, 1992, str. 115-165; Jevrem Obrenović – skica jedne političke karijere, „Istorijski glasnik“ (L), Beograd, 2004, str. 99-133; Aleksandar Karađorđević, knez Srbije (1842-1858), skica za biografiju, „Danica za 2006. godinu“, Beograd, 2005, str. 94-111; Loznički šanac i borbe na njemu u Prvom ustanku (1807-1813), „Spomenica zadužbinskog društva Prvi srpski ustanak“, Beograd, 1996, str. 99-117; Ustanička čitanka 1804-1815 – priručnik za učenike i nastavnike, Beograd, 2004, str. 1-489; Leksikon ličnosti u udžbenicima istorije, Novi Sad, 2001, 2003 (dva izdanja), str. 1-478; Revolucionarne vlade (1942-1945), Vlade Srbije (1805-2005), Beograd, 2005, str. 134-167; Državni savet Kneževine i Kraljevine Srbije, „Spomenica Istorijskog arhiva Srem“, br. 9, Sremska Mitrovica, 2010, str. 100-111; Knez Aleksandar Karađorđević (1806-1885), Biografija, Beograd, 2010, str. 1-318; Dvor kneza Aleksandra Karađorđevića (1842-1858), Beograd, Laguna, 2010, str. 1-424, i druga.Roman Idemo na Zagreb (Beograd, 1998, 2003), objavljen je u Zagrebu (Naklada Pavičić) u čak 11 izdanja (2001-2008), a preveden je i na francuski jezik (A nous Zagreb, Actes sud, Arlles, 2003). Član je Predsedništva Društva istoričara Srbije, a član Nacionalnog prosvetnog saveta Republike Srbije bio je u prvom mandatu (2006-2009).

Slični naslovi

Kupci ove knjige kupili su i

34c49152-112c-4b0d-ac99-f2f909239dfb

Postanite član Laguninog kluba čitalaca i uživajte u brojnim pogodnostima!

Učlanite se u Lagunin klub čitalaca i obezbedite 10% popusta na sve Lagunine knjige, popuste koji rastu do 20%, rođendanski popust od čak 40%, dodatne pogodnosti na društvene igre, gift asortiman i Bukmarker kafeterije – jer čitanje je još lepše kada vam se isplati.

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com