Laguna - Bukmarker - Vanvremenska ratna priča o gubitku, ljubavi i beskrajnoj moći knjiga - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Vanvremenska ratna priča o gubitku, ljubavi i beskrajnoj moći knjiga

Oduvek su me privlačile knjige čija se radnja odvija u knjižarama, kao i one koje su smeštene u period Drugog svetskog rata. I kako onda da odolim a da ne pročitam roman „Poslednja knjižara u Londonu“, čija je priča kombinacija upravo ova dva elementa? Bacite pogled zašto me je roman Madlin Martin potpuno očarao.

Inspirisan istinitim sudbinama nekoliko londonskih knjižara koje su opstale nakon blickriga tokom Drugog svetskog rata, roman „Poslednja knjižara u Londonu“ je vanvremenska ratna priča o gubitku, ljubavi i beskrajnoj moći knjiga.

Roman Madlin Martin me je vešto uvukao u period Drugog svetskog rata i knjižaru koja se nalazi u Londonu. Zbog ove zanosne i dobro napisane priče lako sam zavolela njene junake.

Godina je 1939, i uz pretnju predstojećeg rata sa Hitlerom, Grejs Benet i njena najbolja prijateljica Viv zaputile su se u London, gde će živeti u stanu najbolje drugarice Grejsine pokojne majke. Iako bez pisma preporuke od ujaka, gospođa Vederford će joj obezbediti poziciju u Knjižari Primrouz hil, čiji je vlasnik mrzovoljni gospodin Evans.

Grejs je oduvek sanjala da radi u robnoj kući poput Viv i ne zna ništa o knjigama, ali će joj jedan naočit mladić pokloniti knjigu pre nego što ode u rat, što će kod glavne junakinje podstaknuti strast prema pisanoj reči.

Od knjiških dragulja, preko bogatih detalja o životu u Londonu tokom bombardovanja, do dešavanja u Grejsinom životu, ova priča polako prerasta u ljubavnu, iako su u glavnom fokusu Grejs, knjižara i njen uticaj na zajednicu tokom teških i mračnih vremena.

Grejs je divna junakinja koja deluje stvarno. Ona ostavlja trag u životu svakog s kim stupi u kontakt. Zaista me je očarala i osećala sam se da sam baš tamo. Mogla sam da namirišem ustajali miris knjiga i zamislim sebe u skloništima, što me je nakon pandemije dodatno podstaklo da razmišljam o tome kakvi su uslovi kroz koje ljudi prolaze kada ih zadesi rat. Martinova je pisala i o gubicima i u više navrata sam pustila suzu.

Ljubitelji istorijske fikcije koja obiluje istorijskim detaljima i radnje smeštene u London tokom Drugog svetskog rata poželeće da se ova knjiga nađe na njihovim policama. Oni koji vole priče o knjižarama ali nisu preterani ljubitelji istorijskog žanra moraju da joj daju šansu. Jer knjižara je u centru priče u kojoj se pominju fenomenalni naslovi!

Izvor: caffeinatedbookreviewer.com
Prevod: Aleksandra Branković


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
francuski akademik andrej makin gost 111 laguninog književnog kluba laguna knjige Francuski akademik Andrej Makin gost 111. Laguninog književnog kluba
10.05.2024.
Nova tribina Laguninog književnog kluba biće održana u petak, 10. maja. Specijalni gost našeg druženja biće ugledni svetski pisac i francuski akademik Andrej Makin koji će od 17 sati potpisivati svoje...
više
stiven erikson gost festivala fantastike u nišu od 16 do 19 maja laguna knjige Stiven Erikson gost Festivala fantastike u Nišu od 16. do 19. maja
10.05.2024.
U Niškom kulturnom centru se od 16. do 19. maja održava šesti Festival fantastike u Nišu, u organizaciji Udruženja ljubitelja fantastike „Ordo DrakoNiš“ i Niškog kulturnog centra. Laguna će se predsta...
više
 sara i spodobe iz dečje sobe zorana penevskog u prodaji od 13 maja laguna knjige „Sara i spodobe iz dečje sobe“ Zorana Penevskog u prodaji od 13. maja
10.05.2024.
„Sara i spodobe iz dečje sobe“ je nova knjiga za mališane iz pera i mašte Zorana Penevskog. Sara ide u školu, ali više voli da ide kud je mašta vodi. Tu liči na tatu. Sara je ponekad šašava, ali pr...
više
ivan ivanji (24 januar 1929 9 maj 2024) laguna knjige Ivan Ivanji (24. januar 1929 – 9. maj 2024)
10.05.2024.
Književnik, prevodilac i autor Vremena Ivan Ivanji preminuo je na Dan pobede nad fašizmom, tamo gde je pre 80 godina iz Novog Sada kao Jevrejin bio deportovan da umre – u Vajmaru, samo desetak kilomet...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.