Laguna - Bukmarker - Prikaz knjige „Dete u tebi mora da pronađe svoj zavičaj“ Štefani Štal - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz knjige „Dete u tebi mora da pronađe svoj zavičaj“ Štefani Štal

Svi mi dobro znamo da postoje situacije u kojima je naša reakcija nesrazmerna – bilo da se lako osetimo uvređeni, brzo rastužimo, iznenada razljutimo ili osetimo unutrašnju blokadu koja nas onemogućava da reakciju izbacimo iz sebe. To su situacije u kojima primereni odgovor našeg odraslog Ja nadjača naše unutrašnje dete, koje svako od nas nosi u sebi. Noviji terapeutski pristupi, kao što je recimo takozvana shema terapija, prave razliku između „povređenog unutrašnjeg deteta“, „radosnog unutrašnjeg deteta“ i „besnog unutrašnjeg deteta“.

Štefani Štal nam predstavlja podelu na dve vrste unutrašnjeg deteta: „dete senke“, koje karakterišu negativna osećanja poput tuge, gneva, straha ili bespomoćnosti, i „sunčano dete“, kome su svojstvena pozitivna osećanja radoznalosti, radosti, ljubavi prema životu, spontanosti…

Oblikovanje unutrašnjeg deteta počinje u najranijem detinjstvu. Kako je proteklo naše odrastanje? Da li su roditelji bili strogi prema nama? Da li smo kažnjavani? Da li su prema nama bili otvoreni? Da li su nas ohrabrivali? Da li su nas cenili? Da li smo se osećali prihvaćeno ili smo imali utisak da nas tretiraju kao problematične? Psihologija odavno ukazuje na to da obično lakše pamtimo negativna nego pozitivna iskustva. Što smo manje negativnih iskustava doživeli sa roditeljima, starateljima, braćom i sestrama ili vršnjacima, to će naše samopouzdanje biti izraženije.

Veoma je teško rešiti se uverenja koja su nam se urezala u ranom detinjstvu. Najčešća među njima su: „bezvredan sam“, „beskoristan sam“, „glup sam“, „moram biti savršen“…

Knjiga Štefani Štal ne upoznaje nas samo sa teorijom, već uči čitaoca kako da otkrije svoje dete senke i da se suoči sa njim. Taj proces je obično bolan i to je razlog zbog koga dete senke – našu ranjivu stranu, koje se najčešće stidimo – godinama štitimo poricanjem stvarnosti, projekcijom, teženjem savršenstvu, opsednutošću lepotom, sindromom pomagača itd. Autorka na ubedljiv i lako razumljiv način opisuje sve strategije koje godinama razvijamo i primenjujemo kako bismo se zaštitili. Među mehanizme zaštite spadaju i različiti oblici zavisnosti.

Vežbe predložene u knjizi omogućavaju nam da započnemo proces isceljenja deteta senke, kako bi pronašli mir i omogućili sunčanom detetu da raširi krila.

Drugi deo knjige posvećen je sunčanom detetu u nama. Čitalac prvo uči kako da ga pronađe i opiše. Radi se o pozitivnim uverenjima, jakim stranama ličnosti i resursima (odakle možemo crpeti energiju? ko nam daje snagu, podršku itd?). Autorka pritom objašnjava i kako otkriti stvarne vrednosti i razviti odgovarajuće predstave o vrednostima. Koje vrednosti su nam važne? Za koje od njih se naročito zalažemo? One po pravilu deluju kao protivteža strahovima i brigama našeg deteta senke, povređenog unutrašnjeg deteta.

Autorka naročito ističe ličnu odgovornost svakog od nas za sopstvenu sreću, zadovoljstvo i raspoloženje.

U veoma kratkim i konciznim poglavljima, ona opisuje oblike ponašanja i stavove kojima možemo dovesti u pitanje zaštitne mehanizme deteta senke. To se, između ostalog, postiže iskrenošću prema sebi i drugima, izgradnjom nove svesti o vlastitim potrebama i telu, prepuštanjem uživanju, aktivnim slušanjem itd. Reč je zapravo o čitavom nizu postupaka koji bi trebalo da dovedu do veće uravnoteženosti i životnog zadovoljstva.

Jedna od veoma interesantnih digresija u knjizi posvećena je problemu zavisnosti i njegovom rešavanju. Autorka u ovom slučaju ističe presudnu ulogu volje. Potrebno je takođe ispitati šta je to što nas privlači kod zavisnosti i od kojih strahova nas ona štiti. Umesto skrivanja iza zavisnosti, sa strahovima se moramo suočiti. Osim toga, od pomoći može biti i da zamislimo i detaljno sebi predstavimo novi život oslobođen zavisnosti.

Štefani Štal je napisala izuzetnu knjigu, u kojoj će se mnogi čitaoci pronaći i otkriti načine da se izbore sa svojim problemima. Bestseler s razlogom.

Autor: Suzana Ronaj
Izvor: psychotherapie-ronay.at
Prevela: Jelena Tanasković


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
snimljena serija konstantinovo raskršće međunarodna promocija niša koja grad ne košta ni dinara laguna knjige Snimljena serija „Konstantinovo raskršće“ – međunarodna promocija Niša koja grad ne košta ni dinara
08.05.2024.
Prva sezona serije „Konstantinovo raskršće“, rađena po bestseleru pisca iz Niša Dejana Stojiljkovića, snimljena je i u toku je postprodukcija, kaže nagrađivani autor. Misterioznu istorijsku dramu...
više
naučni piknik misli zeleno 17 i 18 maja na šumarskom fakultetu u beogradu laguna knjige Naučni piknik „Misli zeleno“ 17. i 18. maja na Šumarskom fakultetu u Beogradu
08.05.2024.
U prostoru Arboretuma Šumarskog fakulteta, na Banovom brdu, održaće se treći Naučni piknik u trajanju od dva dana. Prvog dana Naučnog piknika, u petak 17. maja od 13.00, o naslovima „Tajni život dr...
više
promocija knjige naše priče gorice nešović i jelice greganović 15 maja laguna knjige Promocija knjige „Naše priče“ Gorice Nešović i Jelice Greganović 15. maja
08.05.2024.
Nastavak bestselera „Priči nikad kraja“, knjiga „Naše priče“ Gorice Nešović i Jelice Greganović biće predstavljena u sredu 15. maja od 18 sati u knjižari Delfi SKC. O ovoj knjizi će govoriti au...
više
zoran kostić cane predstavlja ukrštene reči u novom sadu 10 maja laguna knjige Zoran Kostić Cane predstavlja „Ukrštene reči“ u Novom Sadu 10. maja
08.05.2024.
Promocija zbirke pesama Zorana Kostića Caneta „Ukrštene reči“ održaće se u petak 10. maja u 18 sati, u novoj zgradi Studentskog kulturnog centra „Novi Sad“ (Ulica Vladimira Perića Valtera 5). &nbs...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.