Laguna - Bukmarker - Od A do Ž –Vesna Radusinović - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Od A do Ž –Vesna Radusinović

Književnica, autorka romana „Vatra i led“ u intimnoj abecedi otkriva zbog čega je euforija životni stil, kako ju je Momo Kapor nazvao ženskim Bukovskim i zašto je leto omiljeni odgovor na pitanje šta nas čeka.
 
a „Amarkord“, sećam ga se bolje od Felinija. U mojoj mašti sve je daleko otkačenije i realnije nego u bilo kom filmu ili knjizi. Domaštavanje stvarnosti je moja profesija još od najranijeg detinjstva. Sve što sam želela, a nisam imala, ja sam izmislila.
 
b Bukovski, omiljeni pokvarenjak moje mladosti. Bila sam ponosna kad je Momo Kapor napisao da sam ja ženski Bukovski, malo razblažen i zaslađen Žorž Sand i Džejn Ostin.
 
c Cetinje, drevna crnogorska prestonica u kojoj sam rođena i gde sam kao dete bežala više puta na Lovćen. Čim se deda i baba naljute na mene, ja ni manje ni više nego kod Njegoša.
 
č Če Gevara, revolucionar kao rok zvezda, filmski junak, neprilagođen i nepopravljiv zaštitnik obespravljenih i siromašnih. Amerikanci su ga ubili i proslavili.
 
ć „Ćirilica“. Emisija koju Milomir Marić vodi na televiziji i simultano prevodi na latinicu da ga ceo svet razume.
 
d Dete. Najsrećnijom me čini što me sve životne scile i haribde nisu nikada udaljile od onog radoznalog deteta u meni, niti sam ikada sebi dozvolila da odrastem.
 
Džumhur Zuko, putopisac, slikar, boem, karikaturista, veliki prijatelj Ive Andrića i učitelj Mome Kapora, posebno mi se zalepio za srce zbog „Zelene čoje Montenegra“.
 
đ Đumbir, lekovita biljka na koju sam valjda samo ja alergična. Đurđevak koji obožavam, đul-bašta Šantićeve Emine u kojoj se čuje „sitna voda šadrvana“.
 
e Ezoterija. Ne volim ništa što je obično i verujem samo svojim snovima, predskazanjima, instinktima, i užasavam se svega što je „normalno“, opšteprihvaćeno i racionalno. Euforija kao životni stil. Egzotika kao odabir.
 
f Fatum, sudbina, predodređenost, usud i sud života i smrti. Verujem duboko u to da nam je svima sve na rođenju zapisano i da od toga bežanja naprosto nema.
 
g Gordost, geni koji određuju grešnice i svetice. Volim fatalnu gordost grešnica.
 
h Hudini. Iluzija. Vreme kao iluzija, život kao sjajan trik i usnuli krik čuvenog mađioničara.
 
i Imaginacija. Ideja koja razdvaja dva sveta. I svako bira svoj, onaj u kome želi da obitava. Imati i nemati. Ideje, imaginaciju, iluzije. Ili ništa od toga, pa biti teška mentalna sirotinja.
 
j Junak. Jauk. Jad. Ima li junaka koji ne jauču u jadu?
 
k Kuhinja, karirani stolnjak, kolači sa višnjama iz pleha posuti vanilin i šećerom u prahu. Komšija moj Vita, vrhunski kuvar, odličan poznavalac nemačke kuhinje i njegove preukusne klopse.
 
l Leto, omiljeni odgovor na pitanje šta nas čeka. Lepota koja vam pomaže onoliko koliko joj ne dozvolite da vam odmaže. Laži koje ne praštate ni sebi ni drugima.
 
lj Ljiljan. Cvet koji mi izaziva nesnosnu glavobolju, a rado ga kupuju i prodaju u cvećarama jer očaravajuće izgleda. Ljubav od koje ne boli ništa, pa ni glava.
 
m More. Morsko plavetnilo, modro jedro i sidro prastarog broda u kojem odzvanjaju vekovi.
 
n Nepravda. Ceo život mislimo o onoj koju nanosimo drugima, možda bismo mogli i o onoj koju smo naneli sebi. Nemanje – časti, morala, poštenja. Neću, reč koju još izgovaram sa snebivanjem.
 
nj Njegoš, najumnija srpska glava.
 
o Oprost. Naročito ga dati onima koji vam ga ne traže i onima kojima ga najradije nikada ne bismo dali. A najpre oprostiti sebi, sve moguće što vas je tištalo, bolelo i vređalo. Opsena, to mu dođe kao neka ljubav snena. Obelisk.
 
p Pismo. Napišite ga povremeno sebi.
 
r Rane. Kažu da ima rana koje nikada ne zacele i da ih ne treba ostavljati na miru dok i po stoti put ne otpadne svaka krasta i pojavi se nova, mlada i zdrava koža. Ruzmarin za svatove. Slovo „r“ koje večito kotrljam i nikako da ga „unormalim“.
 
s Sreća, precenjena kategorija. Potraga za njom nekada ume da potraje, a ne vidite da vam je sve vreme tu, sa vama i pored vas. Smeh, lek za sve. Srbija, moja zemlja.
 
š Šuštanje svilenih haljina na balovima ruske aristokratije u romanima mojih omiljenih pisaca. Šapat zadivljenih kavaljera kada se pojave Karenjina ili Rostova. Šostakovičev valcer.
 
t Tihovanje. Tišina. Tamna strana meseca.
 
u Um. Univezum. Unikat. Svi smo unikati ovog jednog Univerzuma.
 
v Vedran, moj sin. Vedrina. Vera, uvek istinitija od nade, a lepša od istine.
 
z Zima, zima života. Ako je jesen života starost, onda je zima smrt, zar ne?
 
ž Život. Njegovo veličanstvo život, koji ne traži ništa drugo od nas sem da ga živimo.
 
Napisala: Tanja Nikolić
Izvor: Glorija


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
francuski akademik andrej makin gost 111 laguninog književnog kluba laguna knjige Francuski akademik Andrej Makin gost 111. Laguninog književnog kluba
10.05.2024.
Nova tribina Laguninog književnog kluba biće održana u petak, 10. maja. Specijalni gost našeg druženja biće ugledni svetski pisac i francuski akademik Andrej Makin koji će od 17 sati potpisivati svoje...
više
stiven erikson gost festivala fantastike u nišu od 16 do 19 maja laguna knjige Stiven Erikson gost Festivala fantastike u Nišu od 16. do 19. maja
10.05.2024.
U Niškom kulturnom centru se od 16. do 19. maja održava šesti Festival fantastike u Nišu, u organizaciji Udruženja ljubitelja fantastike „Ordo DrakoNiš“ i Niškog kulturnog centra. Laguna će se predsta...
više
 sara i spodobe iz dečje sobe zorana penevskog u prodaji od 13 maja laguna knjige „Sara i spodobe iz dečje sobe“ Zorana Penevskog u prodaji od 13. maja
10.05.2024.
„Sara i spodobe iz dečje sobe“ je nova knjiga za mališane iz pera i mašte Zorana Penevskog. Sara ide u školu, ali više voli da ide kud je mašta vodi. Tu liči na tatu. Sara je ponekad šašava, ali pr...
više
ivan ivanji (24 januar 1929 9 maj 2024) laguna knjige Ivan Ivanji (24. januar 1929 – 9. maj 2024)
10.05.2024.
Književnik, prevodilac i autor Vremena Ivan Ivanji preminuo je na Dan pobede nad fašizmom, tamo gde je pre 80 godina iz Novog Sada kao Jevrejin bio deportovan da umre – u Vajmaru, samo desetak kilomet...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.