Laguna - Bukmarker - Marisa Mejer – Pepeljasta: Lekcije o društvenoj jednakosti i predrasudama kroz Pepeljugu 21. veka - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Marisa Mejer – Pepeljasta: Lekcije o društvenoj jednakosti i predrasudama kroz Pepeljugu 21. veka

Koja Vam je prva asocijacija na naziv romana Bila jednom jedna… Pepeljasta koji na svojim koricama ima roze cipelicu? Da li je možda Pepeljuga? Poslednjih godina je jedan od trendova preuzimanje starih spisa i priča i njihovo ponovno stvaranje, dok je drugi trend pisanje naučno-fantastičnih saga koje se sastoje od više od 3 dela. Roman Pepeljasta spisateljice Marise Mejer spaja ova dva trenda – u pitanju je prvi deo nove sage pod nazivom Lunarske Hronike koji će definitivno kupiti sve one koji su slabi na priče kao što su Hari Poter, Gospodar prstenova, Igre gladi ili Divergentni, a svakako i sve ljubitelje klasičnih bajki i naučne fantastike. Ko je Pepeljasta i kakve su njene sličnosti sa globalno poznatom Pepeljugom?

Priča romana Pepeljasta (u originalu Cinder, u srpskom originalu Bila jednom jedna… Pepeljasta) smešten je u izmišljeni deo zemaljske kugle koji se nazive Istočni Komonvelt, u gradu Novi Peking. Glavna junakinja je Lin Pep, koja je zapravo Pepeljuga 21. veka. Ona radi kao mehaničar u ovom futurističkom svetu, i živi sa zlom maćehom i dve sestre, od kojih je samo jedna njen prijatelj dok je maćeha i starija sestra teraju da radi svaki prljav posao koji može da postoji. Pep ima, sem polusestre Pioni, prijateljicu u vidu androida Ajko, sa kojim razgovara o svemu. Iako svetom hara pandemija jedne neizlečive bolesti od koje mnogi umiru, i Zemlji preti rat sa stanovnicima meseca, Lunarima (koji poseduju magične sposobnosti) – tačnije sa Lunarskom zlom kraljicom Levanom – Pep će naći i zaljubiti se u princa Istočnog Komonvelta, Kaja, kome neće smeti da otkrije njenu najveću tajnu – da je ona zapravo kiborg.

Za sve one koji ne znaju, kiborg znači da je Pep zapravo pola ljudsko biće – pola robot. Iako biti kiborg ima mnogo prednosti u futurističkom društvu kao što su daunlodovanje bitnih informacija, mogućnost da procene kada ljudi lažu ili skeniranje ljudi kako bi otkrili njihov identitet, ima i svoje mane od kojih je najveća ta što kiborzi nisu prihvaćeni u društvu i posmatrani su kao ”otpad”. Ono što će Pep saznati o sebi u toku čitavog haosa koji su napravile već pomenuta bolest letumoza i Lunarska kraljica Levana koja stiže na Zemlju samo će baciti senku na činjenicu da je Pep kiborg i okružiti njen odnos sa princem Kajom tajnama.

Pepeljasta nije samo novi roman koji preti da ugrozi sve ostale moderne sage u Young Adult žanru. Ovo nije jednostavan roman koji se samo pročita pa zaboravi, i svakako nije roman koji ne istražuje neke od bitnih životnih tema. Marisa Mejer je uspela da spoji bajke, naučnu fantastiku i da od njih napravi roman koji će istraživati društvenu jednakost kako u fiktivnom, tako i u realnom svetu. Pepeljasta se upravo bavi ovim problemom – jednakošću ljudi na planeti Zemlji, samo oslikan kroz kiborge i ljude. U svetu romana, kiborzi su samo posed bogatih – oni nemaju svoju slobodu niti svoja prava, iako su i oni većinom sačinjeni od kože i mesa, ali čak i 1% robotike u njihovom telu nosi sa sobom reč ”kiborg”. Pep je posed njene zle maćehe Adri, što je vrlo jasno još od samog početka romana, a čitaoci će vrlo jasno videti na koji to način Pep nema svoju slobodu niti pravo izbora. Ipak, ovo nije jedini ”rat” koji se vodi u romanu. Roman se takođe bavi odnosom Zemljana i Lunara, što bi u realnom svetu trebao da predstavlja rat između različitih nacija. Saznanjem da nisu svi Lunari isti, Marisa Mejer pokušava da nas nauči da ne treba imati predrasude jer se one vrlo lako mogu srušiti, i da epitet koji stoji ispred nečijeg imena ne treba da marginalizuje nikoga.

Saga Lunarske Hronike se sastoji od 4 dela – Cinder (Pepeljasta) koji je povlači paralele sa Pepeljugom, Scarlet (Crvena – čije će srpsko izdanje biti dostupno od novembra ove godine) koji će celoj priči dati novog lika inspirisanog Crvenkapom, Cress koji je delimično baziran na Zlatokosi, i Winter čija je glavna junakinja moderna Snežana. Iako svaki od romana ima svoju princezu, priča iz sve 4 knjige je zaokružena, i svi likovi iz prethodnih romana se ponavljaju i u sledećim.

Iako Pepeljasta spada u žanr Young Adult i naučne fantastike, ovaj roman preporučujem i svim ljubiteljima saga, bajki, kao i svim tinejdžerima.  Napisan je vrlo čitko, a iz sopstvenog iskustva mogu da garantujem da knjigu nećete ispustiti iz ruke. On zaista može da bude alat kojim ćete sebi a posebno drugima omogućiti da otvorenije i tolerantnije gledaju na svet, poštuju svakoga i zaborave na predrasude.

Autor: Marko Kovačević
Izvor: bukmarkic.com


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
nedelja knjiga stivena eriksona od 20 do 26 maja  laguna knjige Nedelja knjiga Stivena Eriksona od 20. do 26. maja!
20.05.2024.
Erikson je stekao svetsku slavu i armiju čitalaca serijalom „Malaška knjiga Palih“, a Laguna je objavila 14 knjiga ovog autora. Zanimljivo je da je po obrazovanju arheolog i antropolog, a završio je i...
više
ekskluzivno stiven erikson u beogradu 20 maja  laguna knjige Ekskluzivno: Stiven Erikson u Beogradu 20. maja!
17.05.2024.
Jedan od najznačajnijih svetskih autora žanra epske fantastike, Stiven Erikson, družiće se sa čitaocima u Beogradu u ponedeljak 20. maja od 17 sati u knjižari Delfi SKC. On će potpisivati svoje knjige...
više
nastavak bestselera jato egzodus kejt stjuart u prodaji od 21 maja laguna knjige Nastavak bestselera „Jato“ – „Egzodus“ Kejt Stjuart u prodaji od 21. maja
20.05.2024.
„Egzodus“ Kejt Stjuart nastavak je svetskog bestselera „Jato“. Možeš li Sesilija živeti u laži? To je grad duhova, mesto koje je proganja, koje ju je stvorilo. Jasno joj je da nikad neće prevazići ...
više
branko anđić ništa gore od čitanja suvoparne knjige, jedino gore od toga je njeno pisanje laguna knjige Branko Anđić: Ništa gore od čitanja suvoparne knjige, jedino gore od toga je njeno pisanje
17.05.2024.
Ovogodišnji dobitnik Nagrade grada Beograda „Despot Stefan Lazarević“ u oblasti književnosti i prevodnog stvaralaštva u razgovoru za Danas govori o značaju ove nagrade, ali i o dve poslednje knjige na...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.