Laguna - Bukmarker - „Istinski umetnik otkriva tajnu sveta“ – predstavljena pesnička zbirka „U carstvu vetrova aramejskih“ - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

„Istinski umetnik otkriva tajnu sveta“ – predstavljena pesnička zbirka „U carstvu vetrova aramejskih“

Promocija jedanaeste pesničke zbirke Selimira Radulovića „U carstvu vetrova aramejskih“ održana je 29. novembra u knjižari Delfi SKC. O knjizi je pored autora govorio Njegova svetost patrijarh srpski gospodin Porfirije, prof. dr Mina Đurić, filolog, dok je odlomke iz knjige nadahnuto čitala dramska umetnica Ivana Žigon.



„Istinski, autentični pesnik i umetnik nije onaj koji objašnjava svet pokušavajući da stvori neku svoju sliku sveta, nego je onaj koji pokušava da otkrije tajnu sveta, jednu i jedinstvenu, uvek istu, na svoj neponovljiv način“, rekao je Njegova svetost patrijarh srpski gospodin Porfirije. „Zato i onaj koji u tu poeziju i pokušava da pronikne u smisao i sadržaj bilo kog stvaralaštva, opet na svoj poseban i neponovljiv način uzima sa trpeze na koju stvaralac, umetnik pokušava da iznese ono što je istina u njegovoj perspektivi.“

Kako je istakla Njegova svetost, poezija, kao i sve u čovekovom iskustvu, nije autonomno samoniklo u kontekstu isključivo ljudskog postojanja. Jer, podsetio je, poezija znači stvaralaštvo, a poeta znači stvaralac: „U biblijskom jeziku, iskustvu duha – a to iskustvo je zabeleženo pre svega u Svetoj knjizi – onaj koji je stvaralac, koji je Poeta, u apsolutnom smislu te reči, jeste Bog. On je istinski, jedini, neponovljivi stvaralac. Dakle, Bog je tvorac, a čovek je stvoren po slici i prilici Božjoj. To znači da on u sebi nosi darove, nosi potencijale, baš da bi stvarao, da bi bio poeta. Međutim, kao što ništa nije po sebi u svetu, već je sve dato, čovek jeste dobio darove da ih usavršava, ali ne može da stvara isključivo iz sebe, već stvara onda kada je saradnik Božji. Tako i poezija čovekova, ako ima za cilj da proslavi sebe, bez saradnje sa Bogom, unapred je, po mom dubokom sudu, promašena. Dakle, istinski stvaralac, poeta, onaj je koji pokušava da otkrije tajnu, da otkrije svaku filigranski ucrtanu misiju Božju u ono što je plod njegove ljubavi. A mi pred sobom imamo knjigu pesama koja, usuđujem se da kažem, jeste u pravom smislu te reči stvaralaštvo. Jer i ove pesme, ali i sve druge koje je Selimir Radulović izneo pred nas, jesu upravo po daru Božjem: učestvovanje u otkrivanju tajne sveta iza koje se zapravo otkriva Poeta, otkriva Bog“, ocenio je patrijarh Porfirije.

Mina Đurić je istakla da poetska zbirka „U carstvu vetrova aramejskih“ može biti posmatrana iz perspektive celokupnog opusa Selimira Radulovića i „svega onoga što predstavlja rukopis himničkog tona, što je kontinuirani dijalog sa biblijskom paradigmom ili pak te muzičke religijske invokacije koje su vrlo bogate u njegovom poetskom rukopisu a sa druge strane otvaraju nam neka od najznačajnijih iskonskih pitanja svega onoga što predstavlja duhovnost i kontekst savremenog čoveka. Pred nama je vrlo brižljivo rađena zbirka sa jasno izdvojenom strukturom prološke i epiloške pesme sa pet ciklusa nešto možda narativnijih nego što smo do sada to imali u poeziji gospodina Selimir Radulovića i sa jednim posebno istaknutim ciklusom ličnog tona ’Bežeć iz svog veka’ gde mnoge pesme donose i nešto što je autopoetička i metapoetička karakteristika slikanja statusa pesništva i načina razumevanja u opusu Selimira Radulovića.“

Selimir Radulović je u svojoj besedi između ostalog rekao: „Danas je mnogo pesnika a malo pevača mnogo poezije a malo pesama. Hoću reći da je danas malo onih retkih izabranih pevača obdarenih iskustvo bita, pesničkog snagom i smislom za riznicu starih stihova. Pesnici se rađaju ali i stvaraju. Savremeno evropsko i srpsko zanatlijsko pismo je udovoljilo osnovnim zahtevima svete pismenosti ali nije ispunilo uslove prepoznatljive u ontološkom kontinuitetu pevanja pesama. Nije na odmet podsetiti da živimo u vremenu gubljenja opšte kulturne osnove pa se stoga i događa da se širenje konteksta ka Bibliji smatra sumnjivim i jalovim a odevanje u kontekst Borhesa i Eka recimo obavezujućim i obogaćujućim. Stoga sam pevajući o Ocu našem u više navrata predočavao da su mi dovoljne i ’zaturene mrve sa stola izobilja’ starozavetne i novozavetne duhovne gozbe.“
 
Promociji je prisustvovao i Njegovo preosveštenstvo episkop bački Irinej.

  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna

Poetsku zbirku „U carstvu vetrova aramejskih“ možete pronaći u svim Delfi knjižarama, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari delfi.rs, kao i na sajtu laguna.rs.


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
francuski akademik andrej makin gost 111 laguninog književnog kluba laguna knjige Francuski akademik Andrej Makin gost 111. Laguninog književnog kluba
10.05.2024.
Nova tribina Laguninog književnog kluba biće održana u petak, 10. maja. Specijalni gost našeg druženja biće ugledni svetski pisac i francuski akademik Andrej Makin koji će od 17 sati potpisivati svoje...
više
stiven erikson gost festivala fantastike u nišu od 16 do 19 maja laguna knjige Stiven Erikson gost Festivala fantastike u Nišu od 16. do 19. maja
10.05.2024.
U Niškom kulturnom centru se od 16. do 19. maja održava šesti Festival fantastike u Nišu, u organizaciji Udruženja ljubitelja fantastike „Ordo DrakoNiš“ i Niškog kulturnog centra. Laguna će se predsta...
više
 sara i spodobe iz dečje sobe zorana penevskog u prodaji od 13 maja laguna knjige „Sara i spodobe iz dečje sobe“ Zorana Penevskog u prodaji od 13. maja
10.05.2024.
„Sara i spodobe iz dečje sobe“ je nova knjiga za mališane iz pera i mašte Zorana Penevskog. Sara ide u školu, ali više voli da ide kud je mašta vodi. Tu liči na tatu. Sara je ponekad šašava, ali pr...
više
ivan ivanji (24 januar 1929 9 maj 2024) laguna knjige Ivan Ivanji (24. januar 1929 – 9. maj 2024)
10.05.2024.
Književnik, prevodilac i autor Vremena Ivan Ivanji preminuo je na Dan pobede nad fašizmom, tamo gde je pre 80 godina iz Novog Sada kao Jevrejin bio deportovan da umre – u Vajmaru, samo desetak kilomet...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.