Laguna - Bukmarker - Fiona Dejvis: Kad bi zidovi mogli da govore - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Fiona Dejvis: Kad bi zidovi mogli da govore

Autorka bestselera Fiona Dejvis pretače arhitektonsku istoriju Njujorka u veoma uspešnu fikciju, dok je njena najnovija knjiga „Palata Magnolija“ zasnovana na tajnama kolekcije porodice Frik i predstavlja divan spoj emocija i avanture.

Foto: Kristen Jensen

Zamislite da bezbroj statua koje se nalaze širom Njujorka sve zapravo liče na jednu mladu lepu ženu. U romanu „Palata Magnolija“ Fione Dejvis ta žena je Lilijen Karter, koja, nakon što joj je majka umrla od španskog gripa, počinje da radi u rezidenciji porodice Frik, u kojoj se sada nalazi istoimeni čuveni muzej umetnosti. Roman prati dve priče – o Lilijen i Veroniki. Veronika je manekenka koja, skoro 50 godina kasnije, pokušava da razreši misteriju putem tajnih poruka koje pronalazi u ovom velelepnom zdanju.

U svakom Vašem romanu istorija arhitektonskih zdanja tako jasno oživljava pred čitaocima! Recite nam nešto o svom istraživačkom procesu. Da li je ova nova knjiga izazvala ili na neki način unapredila Vaš proces? Da li Vas je odvela do nečeg zaista iznenađujućeg?

Kada je reč o istraživanju, prvo dobro osmotrim unutrašnjost zgrade, a zatim ispitam one koji su stručni za tu zgradu i celu epohu u kojoj je nastala. U januaru 2020. godine obišla sam kompletnu kolekciju porodice Frik, čak i one artefakte i odaje koji nisu dostupne običnim posetiocima, počevši od ​​kuglane u podrumu, pa sve do poslednjeg sprata gde su spavale sluge, za potrebe romana „Palata Magnolija“.

Dok pišem prvu ruku, obično nekoliko puta ponovo obilazim gradu, ali pošto je grad bio u karantinu, to je bilo nemoguće izvesti. Bila sam oduševljena kada sam otkrila da se na veb-sajtu kolekcije porodice Frik nalazi plan zgrade i da se prostorije koje su otvorene za javnost mogu pogledati iz svakog ugla. Ukoliko mi je, na primer, bilo potrebno da proverim koje umetničko delo se nalazi iznad kamina u biblioteci, mogla sam da pronađem odgovor pomoću samo nekoliko klikova. Hvala bogu na tome, jer bih u suprotnom veoma sporo napredovala.

Kada prođete pored neverovatne stare zgrade ili uđete u nju, šta Vam prvo privlači pažnju?

Uvek me zanima šta se promenilo tokom vremena. Kako zgrada izgleda sada u poređenju sa tim kako je prvobitno sagrađena? Kako se cela četvrt menjala tokom decenija? Upravo ti kontrasti mi pomažu da odlučim koji vremenski periodi bi mogli najbolje da odgovaraju romanu. Dok prolazim pored neke zgrade, ne mogu a da se ne zapitam o svim ljudima koji su šetali njenim hodnicima, svim duhovima koji su ostali.

Očigledno je da osećaj za mesto ima ogromnu ulogu u Vašem radu, počevši od biblioteka i hotela pa sve do rezidencija i muzeja – a, naravno, tu je i ceo grad Njujork. Koji detalji su nužni kako bi ovi prostori postali tako živopisni i opipljivi?

Uvek tragam za neobičnim detaljima, onim koje je zabavno opisati jer će upravo oni iznenaditi čitaoce. Možda je to grimasa gargojla koji se nalazi iznad ulaznih vrata ili prolazi koji se protežu duž ogromnih prozora Grand Central stanice koji mi privlače pažnju i budu uključeni u roman. Mi stanovnici Njujorka često mislimo da jako dobro poznajemo ova mesta, ali je neverovatno koliko malo zapravo „vidimo“ dok lutamo ulicama.



Kako ste se odlučili za naslov „Palata Magnolija“?

Uvek je teško dati naslove mojim romanima, jer tražim onaj koji nije previše očigledan, već koji lepo opisuje lokaciju i u vezi je sa samom radnjom knjige. To nikada nije lak zadatak. Odabir naslova za svaku knjigu predstavlja timski rad koji uključuje mog urednika i mog agenta, a upravo oni najčešće imaju najbolje ideje.

U ovom slučaju shvatila sam da bi prelepa stabla magnolije ispred rezidencije porodice Frik bila lepo polazište, koje bih lako mogla da razradim u priču o potrazi za (izmišljenim) dijamantom Magnolija.

U ovom romanu se pominje popriličan broj umetničkih dela. Kako ste odlučili koja dela ćete posebno istaći? Kako doprinose samoj priči?

Bilo je zaista zabavno pisati scene potrage za umetničkim blagom, zajedno sa tragovima koji vode do nekoliko umrtničkih dela koja se nalaze u zbirci. Birala sam umetnička dela koja imaju zanimljivu istoriju, ona koja dodatno osvetljavaju šta se dešava sa likovima na stranicama knjige. Na primer, žena koja je pozirala za sliku Džordža Romnija, za kojom se tragalo, vodila je skandalozan život i kao ljubavnica i kao muza. Kada Veronika naiđe na tu sliku i otkrije njen istorijat, menja se i njen stav prema objektivizaciji žena u umetničkim predmetima.

Veoma mi se dopada dubina ovih žena – Lilijen i Veronike, kao i Helen Frik, Henrijeve ćerke – i pitam se kako ste uspeli da prikažete njihovu kompleksnost. Gde ste našli inspiraciju za ove junakinje? Ali i kako odlučujete koji tipovi žena će prebivati i ostaviti svoje tragove u zgradama koje se nalaze u srcu vaših romana?

Dok radim istraživanje za roman, tražim žene iz prošlosti koje su mnogo postigle, ali su od tada zaboravljene. Inspiracija za Lilijen potiče od reljefnog akta žene koji se nalazi iznad ulaza u rezidenciju Frik. Manekenka koja je pozirala za to bila je Odri Manson i postigla je veliku slavu 1910-ih, međutim, doživela je tragičan kraj. Bila je prelepa i uspešna, a onda je odjednom izopštena iz društva, tako da sam odmah znala da želim da njenu priču uključim u narativ.

Što sam više čitala o Helen Frik, sve mi se više sviđala. Bila je oštra i pametna, ali su je u štampi ismevali zbog njene ekscentričnosti. Kao spisateljica, pitala sam se šta bi se dogodilo da su se životni putevi Odri i Helen ukrstili u stvarnom životu, pa se zaplet sam odatle razvio.

Potom, kada sam odlučila da deo radnje smestim u šezdesete, pomislila sam da bi bilo zabavno da ubacim nekoga ko je takođe model, da bih mogla da uporedim načine vrednovanja uloga žena tokom vremena, i iz te zamisli je Veronika iznikla.

Kako pristupate procesu pisanja isprepletenih narativa? Kako znate kada ste uspeli da ih povežete u celinu?

Kada odredim glavne likove, razmišljam o scenama i kreiram svaki vremenski tok posebno. Njihovo preplitanje je najteži deo, jer svaki roman sadrži element misterije, stoga moram da budem sigurna da u jednoj vremenskoj niti nisam nešto prerano otkrila i time uništila napetost u drugoj.

Isprva je to sve jedan haos, ali kada sve stavim na papir, sa nestrpljenjem pišem prvu ruku romana. Prvo pišem o jednom periodu do kraja (obično onom koji se prvi odigrao), zatim drugom, da bih naposletku pročitala i prvi i drugi nacrt kako bih uvidela da li priče funkcionišu zajedno. Potrebno je još dosta doterivanja, ali do tog trenutka struktura romana je obično već čvrsto formirana.

Kako prema Vašem mišljenju izgleda jedan savršen dan u Njujorku? Koji muzeji ili mesta su Vam posebno dragi?

Ovaj grad već 35 godina nazivam svojim domom i pun je predivnih kutaka. Umetnička kolekcija Frik mi je jako draga, razume se. Volim pecivo iz kafića u okviru Nove galerije ili da se počastim koktelom u baru „Kembel“ koji se nalazi na stanici Grand Central. Obilazak sva tri ova mesta u jednom danu bio bi pravo savršenstvo.

Šta trenutno čitate?

Uzbuđena sam što ću započeti najnoviju knjigu eseja En Pačet. Ona je veoma uspešna spisateljica i njene knjige se vrlo dobro prodaju. Majstorski piše i beletristiku i publicistiku. Verovatno je nešto najbliže piscu-superheroju.

Autor: Freja Saks
Izvor: bookpage.com
Prevod: Kristijan Vekonj


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
branko anđić ništa gore od čitanja suvoparne knjige, jedino gore od toga je njeno pisanje laguna knjige Branko Anđić: Ništa gore od čitanja suvoparne knjige, jedino gore od toga je njeno pisanje
17.05.2024.
Ovogodišnji dobitnik Nagrade grada Beograda „Despot Stefan Lazarević“ u oblasti književnosti i prevodnog stvaralaštva u razgovoru za Danas govori o značaju ove nagrade, ali i o dve poslednje knjige na...
više
prikaz presfildovog romana ratnik kada vas zapuhne prašina starih rimskih puteva laguna knjige Prikaz Presfildovog romana „Ratnik“: Kada vas zapuhne prašina starih rimskih puteva
17.05.2024.
Vratio se Stiven Presfild. Autor bestselera o staroj Grčkoj – „Ognjena kapija“ i „Plime rata“ – u novom, uzbudljivom romanu „Ratnik“, pažnju je posvetio Starom Rimu. Zaplet romana je smešten u dve ...
više
prikaz knjige tajni život drveća zaljubljen u šumu laguna knjige Prikaz knjige „Tajni život drveća“: Zaljubljen u šumu
17.05.2024.
Retko je koja knjiga o prirodi privukla pažnju svetskih razmera i postala bestseler kao što je to slučaj sa naslovom „Tajni život drveća“ Petera Volebena. Zašto noćas tako šume jablanovi, tako stra...
više
ekskluzivno stiven erikson u beogradu 20 maja  laguna knjige Ekskluzivno: Stiven Erikson u Beogradu 20. maja!
17.05.2024.
Jedan od najznačajnijih svetskih autora žanra epske fantastike, Stiven Erikson, družiće se sa čitaocima u Beogradu u ponedeljak 20. maja od 17 sati u knjižari Delfi SKC. On će potpisivati svoje knjige...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.