Laguna - Bukmarker - Bil Gejts povodom knjige „Skriveni svet oko nas“: Nikada više nećete isto gledati na olovku, šoljicu ili brijač - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Bil Gejts povodom knjige „Skriveni svet oko nas“: Nikada više nećete isto gledati na olovku, šoljicu ili brijač

Ljudi imaju najrazličitije opsesije – blesave, ozbiljne i sve između toga. Raznolikost ovih fascinacija, od igranja bridža do posmatranja neba u potrazi za novim planetama, jedna je od najlepših stvari koje krase čovečanstvo. A ipak, nečija opsesija može biti drugom čoveku potpuno nezanimljiva.

Lična i profesionalna opsesija Marka Miodovnika, kako nam objašnjava u knjizi „Skriveni svet oko nas“, obični su materijali koje često uzimamo zdravo za gotovo, poput papira, stakla, betona i čelika, kao i supermaterijali koji će promeniti svet u decenijama koje su pred nama. Knjiga „Skriveni svet oko nas“ zabavna je i pristupačna jer je autor veoma domišljat pisac koji ima sjajan talenat za pronicljivo raslojavanje svoje ljubavi prema ovoj temi.

Miodovnik je naučnik o materijalima koji je znanje stekao na Oksfordu, i radio je u nekim od najnaprednijih laboratorija na svetu. Svoju opsesiju materijalima je otkrio na bizaran način. Kada je bio u srednjoj školi osamdesetih godina, bio je žrtva napada u londonskom metrou. Kako sam kaže, umesto da poludi zbog posekotine od 13 centimetara na leđima, usredsredio se na eleganciju čeličnog noža kojim ga je napadač posekao. „Taj mali komad čelika, ne veći od poštanske marke, prosekao je kroz pet slojeva moje odeće i zatim kroz epidermis i dermis moje kože u samo jednom zamahu bez ikakvih problema“, napisao je. „Tu je rođena moja opsesija materijalima.“

Većina nas ima tu sreću da ne mora (tako) da razmišlja o čeliku – i nije nas niko napao. Ali nam Miodovnik stavlja do znanja da je čelik, zapravo, magičan. Najveća vrlina mu je da ne puca i ne lomi se pod pritiskom, za razliku od gvožđa od kojeg se kuje. Umešni kovači su počeli da proizvode čelik još u doba starog Rima, ali kada su pronalazači sredinom 19. veka shvatili kako da jeftino proizvode čelik, ovaj materijal je počeo da igra centralnu ulogu u našim životima – od posuđa preko prevoza do gradnje.

Naredni vek je proizveo još veće inovacije koristeći različite materijale. Svuda oko nas su, na primer, mostovi koji su nam od velike koristi već decenijama, ako ne i duže, ali mnogi od njih se bliže kraju svog trajanja. Kako navodi Miodovnik, budući mostovi će se možda graditi od „samozalečivog betona“ koji bi mogao da uštedi milijarde dolara u popravkama i zamenama.

Samozalečivi beton je veoma važan deo istraživanja u inovacijama sa materijalima. U vulkanskim jezerima prepunim sumpora koji bi sagoreo ljudsku kožu, naučnici su pronašli izuzetno otpornu bakteriju koja može decenijama da miruje u kamenu. Ubacivanjem ove bakterije u beton zajedno sa skrobom kojim se hrani, dešava se sledeće: kada beton pukne i voda počne da ulazi u pukotinu, bakterija oživljava, pronalazi skrob i počinje da se razmnožava i luči minerale koji zapušavaju rupu.

Posebno se izdvaja informativno poglavlje Miodovnikove knjige o ugljeniku („Nesalomiv“) koje nam pruža uvid u prošlost, sadašnjost i buduću ulogu ovog atoma u životima ljudi. Dijamanti, jedan od materijalnih oblika ugljenika, već vekovima igraju glavnu ulogu u ljubavi i ratovima. Ugalj je bio gorivo prelaska u industrijsko doba i ima značajan uticaj na hemijski sastav naše atmosfere. Mešavine ugljenikovih vlakana, listovi grafitnih vlakana obloženi epoksidnim lepokovima, trenutno dovode do promena u velikim industrijama od sporta preko kosmičkih istraživanja do saobraćaja.

A tu su i neki egzotičniji oblici ugljenika – poput grafena, sloja grafita debljine jednog atoma, i ugljenične nanocevi, koja je urolani oblik grafena. Grafen je najtanji i najkrući materijal poznat čovečanstvu – 200 puta snažniji od čelika, a opet lakši od lista papira. Ujedno, to je i najbolji provodnik. Rezultat toga će biti da će grafen jednog dana zameniti silikonski čip i pokrenuti novo doba u računarskoj tehnici i komunikaciji. Tako da – da, materijali su važni!

Izvor: gatesnotes.com
Prevod: Dragan Matković


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
branko anđić ništa gore od čitanja suvoparne knjige, jedino gore od toga je njeno pisanje laguna knjige Branko Anđić: Ništa gore od čitanja suvoparne knjige, jedino gore od toga je njeno pisanje
17.05.2024.
Ovogodišnji dobitnik Nagrade grada Beograda „Despot Stefan Lazarević“ u oblasti književnosti i prevodnog stvaralaštva u razgovoru za Danas govori o značaju ove nagrade, ali i o dve poslednje knjige na...
više
prikaz presfildovog romana ratnik kada vas zapuhne prašina starih rimskih puteva laguna knjige Prikaz Presfildovog romana „Ratnik“: Kada vas zapuhne prašina starih rimskih puteva
17.05.2024.
Vratio se Stiven Presfild. Autor bestselera o staroj Grčkoj – „Ognjena kapija“ i „Plime rata“ – u novom, uzbudljivom romanu „Ratnik“, pažnju je posvetio Starom Rimu. Zaplet romana je smešten u dve ...
više
prikaz knjige tajni život drveća zaljubljen u šumu laguna knjige Prikaz knjige „Tajni život drveća“: Zaljubljen u šumu
17.05.2024.
Retko je koja knjiga o prirodi privukla pažnju svetskih razmera i postala bestseler kao što je to slučaj sa naslovom „Tajni život drveća“ Petera Volebena. Zašto noćas tako šume jablanovi, tako stra...
više
ekskluzivno stiven erikson u beogradu 20 maja  laguna knjige Ekskluzivno: Stiven Erikson u Beogradu 20. maja!
17.05.2024.
Jedan od najznačajnijih svetskih autora žanra epske fantastike, Stiven Erikson, družiće se sa čitaocima u Beogradu u ponedeljak 20. maja od 17 sati u knjižari Delfi SKC. On će potpisivati svoje knjige...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.