Laguna - Bukmarker - Autorka Marija Sempl govori o romanu i filmu „Gde si nestala, Bernadeta“ - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Autorka Marija Sempl govori o romanu i filmu „Gde si nestala, Bernadeta“

Gde si nestala, Bernadeta“ je roman koji govori o Bernadeti Foks, briljantnoj arhitekti koja je postala neurotična domaćica i provodi dane planirajući porodično putovanje na Antarktik po želji svoje kćerke. Rezultat je urenbesno zabavan epistolarni roman sastavljen gotovo u celosti od pisama i razmene mejlova. Kada Bernadeta nestane, njena kćerka ima zadatak da je pronađe i to je osnova ove priče o porodici, neuspesima i stvarima koje se vraćaju poput bumeranga. Knjiga je doživela međunarodni uspeh, a pre nekoliko godina je pretočena i u film. Razgovarali smo o svemu tome sa autorkom Marijom Sempl.

Semplova od fakulteta sanja o spisateljskoj karijeri, ali je neko vreme krenula drugim pitem radeći za televiziju – učestvovala je u radu na scenarijima za serije „Ometeni u razvoju“, „Mad about you“ i „Elen“. Vratila se ipak pisanju romana i objavila „This one is mine“ koji nije uspeo da zadovolji njene standarde. Sa suprugom se preselila u Sijetl kako bi se udaljila od šoubiznisa. Semplova je počela da tone u mrak za šta krivi svoje okruženje.

„Ovaj roman se izrodio iz veoma bolnog perioda u mom životu kada sam bila potpuno blokirana u kreativnom smislu i očajna jer sam bila u novom gradu u kome ne samo da nikoga nisam poznavala, već mi se niko nije ni dopadao“, kaže autorka. „Naivno sam pomislila da ću napustiti pisanje za televiziju, preseliti se u Sijetl, izaći će roman i imaću karijeru pisca – međutim zatekla sam se u veoma otrovnom stanju samosažaljenja i mislila kako nikada više neću pisati. Za to sam krivila Sijetl.“

Dve godine je pokušavala da napiše „komercijalan“ roman o dve sestre u Koloradu, ali je projekat na kraju napustila i kada je poželela da prestane sa pisanjem, shvatila je da njena mržnja prema Sijetlu sadrži zrnce komičnog.

„Vozila sam se po gradu i razmišljala zbog čega sve ne volim Sijetl, a onda sam shvatila da imam toliko ličnih problema za koje krivim ceo jedan grad i ljude koje nikada nisam upoznala – da je to zapravo zabavno. Srećom, u meni se probudio pisac komedija koji je shvatio da je to kroz šta sam prolazila zabavno i u tom trenutku mi se javio lik Bernadete Foks koja je, poput mene, bila kreativno ugušena i za to je krivila Sijetl.“

Sa novozamišljenim likom, Semplova je sela i pisala. Prva verzija rukopisa bila je gotova za svega četiri meseca, a najveći problem bila joj je forma pisanja. Počela je da piše u prvom licu, ali je to bio preveliki izazov, dok je rad ne tekstu u trećem licu stvorio od Bernadete potpuno „ravan“ lik. Kada je osmislila da bi Bernadeta trebalo da ima asistenta, javio se i format – epistolarni kroz imejl prepisku sa asistentom.

Kada je osmislila formu, likovi su sami počeli da oživljavaju. „Rekla bih da je Bernadeta veoma groteskna verzija mene“, rekla nam je Semplova. „I ja sam pomalo snob, ali nisam užasna kao ona. Nemam problem sa time da zađem u ružne delove svoje ličnosti i preterujem sa time jer o tome mogu da pišem pošto znam kakav je osećaj biti snob ili anskiozan – znam kako je kada se osećate zarobljeno jer ste ludi.“

Ali da li je Bernadeta bila previše luda? Da li će čitaoci moći da je razumeju? Autorka nije bila sigurna i plašila se da drži ručnu bombu koja će razneti i nju i njenu karijeru – ispostavilo se da je upravo to bio glavni razlog zbog koga su čitaoci uživali. „Mnogo ljudi se poistovetilo sa Bernadetom“, dodaje Semplova.

Osim glavne junakinje, još neke stvari potiču iz njenog života: porodični put na Antarktik i neki od sporednih likova. „Svi misle da sam ja Bernadeta. Ali sam i Odri. Ona je isto deo mene koji je poludeo.“

Odmah nakon objavljivanja otkupljena su i prava za filmsku adapraciju. Semplova je učestvovala u radu na scenariju i postala izvršna producentkinja, a nakon nekoliko promena, film je režirao Ričard Linklater („Dečaštvo“). Autorki je naročito bilo drago to što je Kejt Blančet prihvatila ulogu Bernadete. Ekipi glumaca su se pridružili i Bili Krudup, Kristen Vig i Lorens Fišburn. Blančetova je za ulogu Bernadete bila nominovana za „Zlatni glubus“, ali film nije prošao zapaženo u bioskopima.

Nakon rada na ovom scenariju, Marija Sempl je napisala i roman „Today Will Be Different“ koji se odvija u jednom danu i govori o ženi koja se budi i odlučuje da tog dana bude najbolja verzija sebe. Još jedan neobičan ženski lik koji je osvojio srca čitalaca.

Ipak, luckasta i izuzetno duhovita Bernadeta ostaje najznačajniji lik autorkine karijere verovatno jer je potekao iz njenih ličnih problema sa kojima su se ljudi lako poistovetili. Obavezno pročitajte ovaj neobični roman i iznenadićete se koliko svako od nas može da pronađe sebe u grotesknom liku kakav je Bernadeta.
 
Autor: Samanta Hajfil
Izvor: ew.com
Prevod: Dragan Matković
Foto: © Elke Van de Velde


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
nedelja knjiga stivena eriksona od 20 do 26 maja  laguna knjige Nedelja knjiga Stivena Eriksona od 20. do 26. maja!
20.05.2024.
Erikson je stekao svetsku slavu i armiju čitalaca serijalom „Malaška knjiga Palih“, a Laguna je objavila 14 knjiga ovog autora. Zanimljivo je da je po obrazovanju arheolog i antropolog, a završio je i...
više
ekskluzivno stiven erikson u beogradu 20 maja  laguna knjige Ekskluzivno: Stiven Erikson u Beogradu 20. maja!
17.05.2024.
Jedan od najznačajnijih svetskih autora žanra epske fantastike, Stiven Erikson, družiće se sa čitaocima u Beogradu u ponedeljak 20. maja od 17 sati u knjižari Delfi SKC. On će potpisivati svoje knjige...
više
nastavak bestselera jato egzodus kejt stjuart u prodaji od 21 maja laguna knjige Nastavak bestselera „Jato“ – „Egzodus“ Kejt Stjuart u prodaji od 21. maja
20.05.2024.
„Egzodus“ Kejt Stjuart nastavak je svetskog bestselera „Jato“. Možeš li Sesilija živeti u laži? To je grad duhova, mesto koje je proganja, koje ju je stvorilo. Jasno joj je da nikad neće prevazići ...
više
branko anđić ništa gore od čitanja suvoparne knjige, jedino gore od toga je njeno pisanje laguna knjige Branko Anđić: Ništa gore od čitanja suvoparne knjige, jedino gore od toga je njeno pisanje
17.05.2024.
Ovogodišnji dobitnik Nagrade grada Beograda „Despot Stefan Lazarević“ u oblasti književnosti i prevodnog stvaralaštva u razgovoru za Danas govori o značaju ove nagrade, ali i o dve poslednje knjige na...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.