Laguna - Bukmarker - „Naša moć je u našoj nemoći“ – na Kolarcu predstavljena knjiga vladike Grigorija [video] - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

„Naša moć je u našoj nemoći“ – na Kolarcu predstavljena knjiga vladike Grigorija [video]

Ne događa se često da promocija jedne knjige okupi više od 800 ljudi, a upravo to se desilo u petak 24. juna u Kolarčevoj zadužbini na promociji knjige vladike Grigorija „Nebeska dvorišta“.



O knjizi su govorili urednik Dejan Mihailović, leksikograf i pisac Vlaho Bogišić, dok je odlomke čitala glumica Nataša Ninković.



Snažna i potresna, ova se priča o životu, lepoti i stradanju drži vrednosti o kojima njen autor vladika Grigorije govori kada god uzme reč. Precizno i odmereno, škrtim a poetičnim slogom sročio je fragmentarnu sagu o maloj ali hrabroj zajednici koja brani svoje vekovno ognjište, alegoriju o malom čoveku na udaru pošasti rata koja se kristalizirala u odu Planinici, predelu nestvarne lepote, i čovekovoj spremnosti na velike odluke i dela – u roman „Nebeska dvorišta“.

Mihailović je na početku istakao da „Nebeska dvorišta“ u sebi sažimaju dva toka: „Prvi tok ove uzbudljive povesti prati dramatične događaje u vreme rasplamsavanja mržnje i oružanih sukoba u Bosni i Hercegovini početkom 90-ih godina prošlog veka, posebno u okruženju studentovog zavičaja u blizini Vareša, u selu Planinica, a centar tog sela meštani nazivaju Dvorišta. Drugi tok ove priče prati junakovo razdiranje između želje da se pridruži u odbrani svog ognjišta i davnašnje težnje za jednim drugim podvigom, da ode u manastir, da se zamonaši.“

Kada je reč o književnom domašaju „Nebeskih dvorišta“, Mihailović je istakao da se svojom knjigom vladika Grigorije „naslanja na najbolju tradiciju srpske proze koja objedinjuje i savremenost teme i neprolaznost motiva i bolnih tačaka u istoriji svog naroda“.

Vlaho Bogišić je na početku svog izlaganja istakao da je promocija knjige vladike Grigorija značajna zbog nekoliko nivoa: „Najvažnije je da je u našemu vremenu moguća književnost na ovoj razini, da postoje izdavači koji to razumeju i da se može na Kolarcu u ovakvom krugu ljudi govoriti o književnosti sa najboljima među nama kakav je vladika Grigorije.“

Bogišić je istakao da je važno reći da pred čitaocima nije autobiografija, već roman: „Ova lijepa, moćna, sigurna knjiga je nastala u jeziku kojim se razumemo i kad se jako na razinama identiteta koji ne polazi od ljubavi trudimo taj jezik imenovati, zakomplicirati, učiniti čudnim, neobičnim ili televizijskim pa se jedva razumemo.“

Vladika Grigorije je bio dirnut brojem ljudi koji su došli na promociju i odmah na početku otkrio gde su začeci njegove književnosti: „U petom razredu osnovne škole iz srpskog jezika sam dobio 5 plus na temu ’Šta ću biti kad porastem’. Pisao sam da ću biti doktor i ne znam šta sam sve pisao, ali možda sam tada dobio utisak da sam dobar pisac“, nasmejao je sve vladika Grigorije i dodao da se uvek plašio fizike i hemije.

„Naši životi su teški. Mi smo ljudi na vlasti. Moje duboko uverenje je da je vlast bilo duhovna bilo svetovna ili bilo kakva vlast koja podrazumeva uvek veliku odgovornost, ogroman teret. Svaki čovek koji je na vlasti mora da nađe neki izlaz, neki drugi svet u kome nije na vlasti.“

Knjiga je objavljena 17. juna i taj datum nosi mnogo simbolike: „Ima mnogo toga čudnog u vezi sa ovom knjigom. Nisam mogao da planiram da knjiga bude završena ove godine kada je 30 godina kako sam se zamonašio, a još manje sam mogao da utičem na to da bude objavljena 17. juna. To je dan kad sam se zamonašio u Ostrogu. Ima simbolike“.

Govoreći o sličnostima i razlikama na ovom našem podneblju, vladika je istakao da su „razlike dobre, ali podele ne valjaju. Mene su razlike činile srećnim i u ta najnesrećnija vremena. Nisam mogao da ne volim nekoga zato što je musliman ili Hrvat. Strašno se plašim toga da budemo svi isti, uniformisani. U vojsci nisam nosio kapu i kažnjavan sam zbog toga svaki put sa po 20 sklekova, i to mi je bilo super. Ni danas je ne nosim. Treba da budemo slobodni u tome da volimo drugog u njegovoj različitosti, a ne da on bude isti kao mi. Niti mi treba da budemo kao oni, i u tome jeste naše bogatstvo. U jeziku, mi smo jedno od Vardara pa do Triglava. U duhu, u tradiciji smo u mnogo čemu jednaki, ali opet smo svi različiti, i to je trebalo uvažavati i zbog toga se nije trebalo klati“.

Govoreći o Bosni, prostoru gde je odrastao, vladika je rekao: „Iz vazduha Bosna izgleda onakva kakva bi bila samo da nije nas. Odozgo se ne vidi zlo koje gamiže po zemlji, već samo njena nevina i na mahove divlja ljepota...“

„Sreo sam u Berlinu ljude iz Brisela koje znam, došli su na važan samit, pa odosmo na kafu. Pitam ih šta se zbiva u svetu, a oni počeli da ređaju – Ukrajina, Rusija, Sirija… A šta pričaju za Bosnu, upitah ih, rekoše: ’Kome god pomeneš Bosnu, on počne da beži’. I shvatio sam da je Bosna tajanstvena i volim što je takva, jer zato je moćna. Ljudi greše što beže od tajanstvenosti. Mi koji verujemo u Boga znamo da do bogospoznanja ne možemo doći ako ne idemo kroz tajanstvenost. Ne možemo da hodamo samo po danu i po onom što nam je poznato.“

Uz mnogo mudrih i duhovitih priča vladika je između ostalog rekao da je jako važno ono što učimo: „Ne shvataju ljudi da je naša moć u našoj nemoći. Najmoćniji čovek u poslednjih 30 godina u našoj sredini je patrijarh Pavle“.

Promociji knjige su prisustvovali patrijarh Porfirije, episkopi Ignjatije, Metodije, Ilarion, Sava Bundalo, princ Filip i princeza Danica Karađorđević, Dejan Bodiroga, Dragan Velikić, Savo Manojlović i drugi.

  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna

Knjigu vladike Grigorija „Nebeska dvorišta“ možete pronaći u svim Delfi knjižarama, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari delfi.rs, kao i na sajtu laguna.rs.


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
surovi balkan u romanu bekos enesa halilovića laguna knjige Surovi Balkan u romanu „Bekos“ Enesa Halilovića
18.11.2025.
Možete li da zamislite vezu između Vergilijevog Eneje, Frigijaca – antičkog naroda iz Male Azije, Herodota, Autolika – Odisejevog dede, poezije Eskima s Grenlanda sa Balkanom? Težak poduhvat, zar ne!?...
više
prikaz romana bojana savića ostojića lusi, mladosti koje nema laguna knjige Prikaz romana Bojana Savića Ostojića: Lusi, mladosti koje nema
18.11.2025.
Dok u rukama prevrćem roman Bojana Savića Ostojića, knjigu boje bolničke zelene uniforme išaranu spajalicama, osluškujem utiske koji su ostali nakon više od mesec dana čitanja. Da li zbog boje knjige,...
više
dejan stojiljković od konstantinovog raskršća do dorćolskog rekvijema  laguna knjige Dejan Stojiljković: Od „Konstantinovog raskršća“ do „Dorćolskog rekvijema“
18.11.2025.
Pisac i scenarista Dejan Stojiljković jedan je od autora domaće scene koji već godinama uspeva da spoji istoriju, mit i emociju u dela koja osvajaju čitaoce širom regiona. Njegove knjige poput „Konsta...
više
goran marković o studentima i pesmi cveta trešnja u planini iz kultnog filma sabirni centar  laguna knjige Goran Marković o studentima i pesmi „Cveta trešnja u planini“ iz kultnog filma „Sabirni centar“
18.11.2025.
Goran Marković, reditelj i profesor emeritus, kada je prvi put čuo pesmu „Cveta trešnja u planini“, znao je da je to – to, i da će ona biti glavna muzička tema njegovog filma „Sabirni centar“. ...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.