Laguna - Bukmarker - Tolkin na balkanski način - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Tolkin na balkanski način

O zaboravljenim mitovima i legendama s naših prostora za sada postoji samo jedna knjiga, koju je napisao Milisav Popović.

Gotovo da nema osobe koja ne zna ko su Hobiti i Vilovnjaci. Za Gandalfa ste sigurno čuli.

Za drekavce – možda negde u detinjstvu dok su vas plašili pre odlaska na spavanje, a za Svaroga i vlašku magiju u nekom kasnijem, odraslom razgovoru. Za kletnike, Lunu, Zagrivuka, Morenu, minđušare... –– teško. A oni su deo mitskog sveta s prostora Balkana, koje je od zaborava i usmenog predanja otkinuo za sada Milisav Popović.

To što ga nazivaju „balkanskim Tolkinom” ne želi da komentariše, a na pitanje da li mu smetaju polemike oko toga da li njegova knjiga „Zaboravljena gora” (koju je objavila „Laguna”) spada u srpsku ili crnogorsku književnost odgovara da mu smetaju„ polemike na temu jedne kolevke i namere da se ista krv zamuti zlim biberom”.

Tridesetak likova „Zaboravljene gore” inspirisani su mitologijom sa prostora Crne Gore, Srbije i Hercegovine o kojoj postoje tek tragovi u retkim knjigama, bajalicama, stihovima... Popović kaže da je neverovatno kako smo poslednjih 50 godina udisali mitove i legende drugih, uglavnom dalekih naroda – što je u edukativnom, umetničkom i svakom drugom smislu potrebno, za pohvalu i širokogrudo – ali da smo istovremeno svoje izvore magija i mitova zanemarivali, što je porazno po kulturni identitet celokupnog balkanskog bića.

– „Zaboravljena gora” je pokušaj da se fragmenti drevnih sećanja uvežu u štivo čija bi fantazijska sadržina svedočila koliko smo nekoć bili kadri da maštamo na osoben, neponovljiv način – drugačije no što su izmaštani svi mitovi ovoga sveta. Boli kada shvatite koliko je toga nestalo iz našeg kolektivnog uma, a ja sam imao tu sreću da odrastem u porodici u kojoj se negovalo usmeno narodno predanje– veli Popović.

Likovi iz „Gore”, koja je već ovenčana međunarodnim priznanjem „Orfejeva lira”, a bila je i u užem izboru za nagradu „Miroslavljevo jevanđelje”, ušli su i u škole u Srbiji i Crnoj Gori i nedavno su privukli i pažnju uredništva „Nacionalne geografije” iz Vašingtona. Popovićev esej o najatraktivnijim lokacijama u Crnoj Gori, ispisan etnopisom koji je svojstven „Zaboravljenoj gori”, objavljen je u specijalnom izdanju „Nacionalne geografije”. Na naslovnoj strani izdanja koje izlazi jednom u 10 godina zahvaljujući Popovićevom tekstu bio je motiv ostrva Sveti Stefan.

Popović je već pet godina savetnik gradonačelnika Podgorice za evropske integracije, a posle diplomiranja na beogradskom Fakultetu političkih naukaizabran je da na nivou balkanskih univerziteta završi specijalističke studije u oblasti rigidne i primenjene psihologije, tačnije profilisanja. Nakon godinu dana postaje prvi „profajler” na prostoru Srbije i Crne Gore.

– I posle sedam godina izgleda da je i dalje tako jer Amerikanci i Francuzi nakon prvog programa nisu pokrenuli novi. Radi se o ovladavanju veštinama u svrhu razumevanja psiho-socioloških stanja pojedinaca u zajednici (manjoj grupi) ili obratno. Profiličar može da obavlja brojne poslove: od kreiranja sistema bezbednosti u državi, strategija odbrane od terorizma, pa do korekture i kreacije u programima osmišljenim za masovnu zabavu (film, video igre...). Sve zavisi od duha onoga koji poseduje licencu za profilisanje – objašnjava Popović.

Profiličari ne moraju da budu svi oni koji imaju diplomu psihologije, nastavlja, jer je ova oblast mnogo naprednija od psihologije, iako koristi njene metode, ali i intuiciju. Svaki profiličar se, po njegovim rečima, obučava da bude stručnjak za antiterorizam i obaveštajne službe.Na naše pitanje da li je i on obučen u ovoj oblasti, jer je prva asocijacija kada se čuje „profajler” ipak na američke serije i filmove, Popović odgovara potvrdno, ali dodaje da se namerno odvojio od onoga što mnogi doživljavaju kao„špijunsku priču”, jer ga je više zanimao civilni deo, naročito odabir dobrih i kvalitetnih ljudi koje iz nekog razloga nisu primećeni u svojoj sredini. Njegove usluge do sada su zatražene nekoliko puta, uglavnom za potrebe vlade.

Izvor: Politika
Autor: Sandra Gucijan

 


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
čitanje je avantura koja nikada ne prestaje noć knjige od 7 do 9 juna laguna knjige Čitanje je avantura koja nikada ne prestaje! Noć knjige od 7. do 9. juna
31.05.2024.
Pripreme mogu da počnu!   Omiljena manifestacija svih koji vole knjigu i čitanje, jubilarna 30. Noć knjige održaće se od 7. do 9. juna 2024. godine u knjižarama Delfi i Laguninim klubov...
više
da li knjige povezuju ljude karlove šetnje s knjigama u okviru laguninog književnog kluba 6 juna laguna knjige Da li knjige povezuju ljude? „Karlove šetnje s knjigama“ u okviru Laguninog književnog kluba 6. juna
31.05.2024.
Junsko okupljanje Laguninog književnog kluba ovog puta desiće se u četvrtak 6. juna u 18 sati u knjižari Delfi SKC. Razgovaraćemo o knjizi „Karlove šetnje s knjigama“ Karstena Hena sa prevodite...
više
slavenka drakulić o ikoni slikarstva, patrijarhatu i društveno uslovljenoj nejednakosti laguna knjige Slavenka Drakulić: O ikoni slikarstva, patrijarhatu i društveno uslovljenoj nejednakosti
30.05.2024.
Ne bih rekla da je u muško-ženskom odnosu bilo šta neminovno. Pre bih rekla da je društveno uslovljeno, kaže za Novu Slavenka Drakulić, autorka romana „Frida ili o boli“, koji je napisala inspirisana ...
više
aleksandra veljović ćeklić život je sasvim slučajna komedija laguna knjige Aleksandra Veljović Ćeklić: Život je sasvim slučajna komedija
30.05.2024.
Aleksandra Veljović Ćeklić rođena je 10. jula 1967. u Sarajevu, gdje je rasla i školovala se. Živi na relaciji Kalgari (Kanada) – Puerto Valjarta (Meksiko), bavi se arhitekturom i pisanjem. ...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.