Laguna - Bukmarker - Delfi Kutak je pročitao: „Žena francuskog poručnika“ - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Delfi Kutak je pročitao: „Žena francuskog poručnika“

Fascinirana sam činjenicom da je pisac koji je napisao „Čarobnjaka“ uspeo da napiše jedno, u gotovo svim segmentima, drugačije delo kakvo je „Žena francuskog poručnika“, a da u oba slučaja njegovo pisanje bude na visokom nivou. Jedino lični ukus čitaoca može jedno delo staviti ispred drugog, a „Žena francuskog poručnika“ nesumnjivo pripada knjigama kakve najviše volim.

Radnja je smeštena u devetnaesti vek, u viktorijansko doba. Tu su mladi par iz Londona, Ernestina i Čarlsa. Ona je ćerka bogatog trgovca, iz društvenog je sloja koji ubrzano napreduje i kome nedostaje samo cenjena titula, a on je plemićkog roda i ima dobre izglede da od strica dobije pozamašno nasledstvo koje uključuje i jedno čuveno, velelepno zdanje. U leto 1867.godine, kao i svakog prethodnog leta, Ernestina će boraviti kod svoje tetke u Lajm Ridžisu, a njen verenik Čarls, da bi joj te dane učinio manje dosadnim, smestiće se u gostionicu ovog malog, primorskog mesta okruženog bujnom, nepokornom prirodom. Upoznajemo ih kao skladan, za svoje vreme moderan par koji se voli. Međutim, ulaskom Sare u njihove živote, duboko zakopani, složeniji odnosi, poput fosila, počinju da se iskopavaju i razaznaju na površini.

Čarls je za ono doba bio čovek širokih pogleda, nije bio religiozan, voleo je nauku, podržavao tada neprihvaćene Darvinove hipoteze, obožavao paleontologiju i verovao u drugačiji „postanak“, pa će ga Sara, zvana Tragedija, siromašna, ali obrazovana, obeščašćena i ostavljena od jednog poručnika iz Francuske i nadasve drugačija od svih žena koje je upoznao, veoma zaintrigirati. Njihovi susreti za Čarlsa će postati potreba, njihovo poznanstvo prerašće u psihološku igru grešnika i ispovednika, usamljenika i društvenjaka, žrtve i spasioca. Ili je to samo privid? Ko je Sara? Ko je zapravo žrtva, a ko je iz kaveza devetnaestog veka uzleteo ka slobodi?

Pripovedajući ovu priču, Džon Fauls nam jasno stavlja do znanja da je on sam pripovedač, pa i lik koji zapravo kroz svoje izmišljene junake pokušava da osvetli jedan istorijski period, ali i da ga uporedi sa svojim dobom (sredina dvadesetog veka), da ukaže kako i zašto se menjao odnos prema religiji, dužnostima, nauci, da pokaže kako su se menjali staleži, pa društveni položaj. Kako bi upotpunio sliku o devetnaestom veku na početku svakog poglavlja citira pisce, pesnike, filozofe, naučnike toga vremena, a svoje likove, Ernestinu, njenu tetku, gospođu Poltni kojoj je Sara bila družbenica, doktora, pa Sema i Meri, poslugu zaposlenu kod pripadnika viših staleža, oslikava kao osobe sa različitim, ali tipičnim razmišljanjima za ljude svoga doba. Ali Sara, Sara je tako jedinstvena!

„Ponekad možemo raspoznati izraz od pre jednog stoleća na nekom modernom licu; ali nikada izraz stoleća koje dolazi.“

Da li Saru krasi jedan takav izraz? I kakav je izraz na Čarlsovom licu?

Govoreći o društvu i njegovom razvoju, Džon Fauls najviše govori o slobodi, pa je u Sari, ali i Čarlsu, zapravo otelotvorio žudnju za slobodnim razmišljanjem, za slobodom u svakom smislu, ali je i nagovestio šta sve sloboda može u sebi sadržati.

„No pre svega činilo se da je postavilo Čarlsa pred izbor; i dok je jedan njegov deo mrzeo što treba da bira, približavamo se tajni njegovog putovanja na zapad, kad znamo da je njegov drugi deo bio neizdrživo uzbuđen blizinom trenutka izbora. On se nije mogao koristiti egzistencijalističkom terminologijom; ali ono što je osećao bio je zbilja veoma jasan slučaj strahovanja zbog slobode – to jest jasna predstava o tome da čovek jeste slobodan i jasnu predstavu o tome da je biti slobodan stanje užasa.“

Da sloboda znači imati izbora, pokazao je Fauls i ostavljajući čitaocima da biraju, da sami odluče koji će od tri moguća kraja odabrati za sudbinu likova, pritom čineći svaki kraj ubedljivim. Na taj način pisac čitaoce navodi da promišljaju, a one maštovite možda i da maštaju, da osmisle i sopstveni kraj. Zašto da ne? I to je sloboda. Sloboda je sve ono što „dopušta drugim slobodama da postoje“.

Autor: Andrijana Petković
Izvor: Delfi Kutak


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
čitanje je avantura koja nikada ne prestaje noć knjige od 7 do 9 juna laguna knjige Čitanje je avantura koja nikada ne prestaje! Noć knjige od 7. do 9. juna
31.05.2024.
Pripreme mogu da počnu!   Omiljena manifestacija svih koji vole knjigu i čitanje, jubilarna 30. Noć knjige održaće se od 7. do 9. juna 2024. godine u knjižarama Delfi i Laguninim klubov...
više
da li knjige povezuju ljude karlove šetnje s knjigama u okviru laguninog književnog kluba 6 juna laguna knjige Da li knjige povezuju ljude? „Karlove šetnje s knjigama“ u okviru Laguninog književnog kluba 6. juna
31.05.2024.
Junsko okupljanje Laguninog književnog kluba ovog puta desiće se u četvrtak 6. juna u 18 sati u knjižari Delfi SKC. Razgovaraćemo o knjizi „Karlove šetnje s knjigama“ Karstena Hena sa prevodite...
više
slavenka drakulić o ikoni slikarstva, patrijarhatu i društveno uslovljenoj nejednakosti laguna knjige Slavenka Drakulić: O ikoni slikarstva, patrijarhatu i društveno uslovljenoj nejednakosti
30.05.2024.
Ne bih rekla da je u muško-ženskom odnosu bilo šta neminovno. Pre bih rekla da je društveno uslovljeno, kaže za Novu Slavenka Drakulić, autorka romana „Frida ili o boli“, koji je napisala inspirisana ...
više
aleksandra veljović ćeklić život je sasvim slučajna komedija laguna knjige Aleksandra Veljović Ćeklić: Život je sasvim slučajna komedija
30.05.2024.
Aleksandra Veljović Ćeklić rođena je 10. jula 1967. u Sarajevu, gdje je rasla i školovala se. Živi na relaciji Kalgari (Kanada) – Puerto Valjarta (Meksiko), bavi se arhitekturom i pisanjem. ...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.